Početna strana > Hronika > U 2010. kupovna moć građana oslabila 25 odsto
Hronika

U 2010. kupovna moć građana oslabila 25 odsto

PDF Štampa El. pošta
sreda, 26. januar 2011.

Beograd - U poslednje dve godine cene su nezadrživo rasle, a plate i penzije gubile na vrednosti. Samo u 2010. kupovna moć građana oslabila je za 25 odsto.

Kako stvari stoje, i pored odmrzavanja plata u javnom sektoru i penzija, bolje neće biti ni u 2011.

Od početka ovog meseca poskupele su skoro sve životne namirnice, ali i sredstava za ličnu higijenu, kućna hemija, sokovi, voda, alkohol, konditori, cigarete, gorivo.

Zbog toga ne treba da čude rezultati istraživanja agencije Gfk po kojima je od 42 evropske zemlje, Srbija po kupovnoj moći u 2010. bila tek na 34. mestu.

Aleksandar Stevanović, ekonomista iz Centra za slobodno tržište, kaže da nam ništa bolje neće biti ni ove godine i da će standard građana stagnirati do januara 2012. Moguće je, kaže, da se zbog izbora koji bi mogli da se održe početkom sledeće godine u sistem upumpa određena suma novca od prodaje Telekoma, ali i to će biti poboljšanje na kratak rok.

Ekonomista i savetnik premijera Jurij Bajec ističe da bi kupovna moć građana ove godine mogla da bude za nijansu bolja nego lane jer je došlo do odmrzavanja plata i penzija. Uz to bi inflacija trebalo da se zadrži na ciljanom jednocifrenom nivou, a BDP bi trebalo da poraste na tri odsto.

"Verujem i da će kroz realizaciju prodaje Telekoma i drugih ugovorenih investicija poput Fijata doći do stabilizacije kursa, i da će rast nezaposlenosti biti zaustavljen", uveren je Bajec.

On dodaje da doprinos za poboljšanje standarda građana svakako treba da da i država i to tako što će se uhvatiti u koštac sa monopolima, što će omogućiti ulazak drugih trgovinskih lanaca na tržište i tako ojačati konkurenciju, i što će povesti ozbiljnu dugoročnu agrarnu politiku kako bi cene hrane bile dostupne svima.

"Znamo da stanovnici drugih većih zemalja za hranu izdvajaju od 15 do 20 odsto od svojih primanja, dok u Srbiji ta izdvajanja iznose više od 40 odsto. A bar nam hrana može biti jeftinija", ističe prof. dr Bajec.

Najbolji pokazatelj o tome koliko danas lošije živimo u odnosu na početak ekonomske krize je poređenje aktuelnih cena namirnica s onima od pre dve godine. U januaru 2009. kilogram šećera koštao je 57,90 dinara, brašna 50,90, junetine 566,90 a krompira 24,90 dinara. Za litar ulja trebalo je izdvojiti 110,90, a za mleko 75,90 dinara. Ovih šest namirnica tada je koštalo 835,40 dinara, dok današnji račun iznosi 1.089 dinara. Ovome treba dodati da je vrednost dinara u odnosu na evro za poslednje dve godine oslabila za 10 dinara. A prosečna penzija u odnosu na januar 2009. porasla je za svega 504 dinara, a plata za 5.567 dinara.

(B92)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner