Početna strana > Hronika > Vladimir Cvijan: Propala reforma pravosuđa iz 2010. koštala državu milione evra
Hronika

Vladimir Cvijan: Propala reforma pravosuđa iz 2010. koštala državu milione evra

PDF Štampa El. pošta
utorak, 01. oktobar 2013.

BEOGRAD - Predsednik skupštinskog Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Vladimir Cvijan izjavio je danas da će država imati finansijsku štetu koja se meri milionima evra zbog propale reforme pravosuđa sprovedene 2010. godine, ističući da sadašnje Ministarstvo pravde i državne uprave nastoji da popravi zatečeno stanje.

"Reforma pravosuđa srpovedena 2010. očigledno je doživela kolaps, što je potvrdila i odluka Ustavnog suda da se sve sudije i tužioci koji su tada nereizabrani vrate na posao, a to su potvrdile i Evropska unija i Venecijanska komisija", rekao je Cvijan Tanjugu.

On, međutim, nije želeo da komentariše procenu Društva sudija Srbije koliko će novca morati država da plati kao obeštećenje vraćenim sudijama.

"To je sada na sudovima, ali procena je definitivno da se šteta meri milionima evra", kazao je Cvijan.

Predsednica Društva sudija Dragana Boljević izjavila je da bi, prema računici tog udruženja, naknade vraćenim sudijama i tužiocima, koji su tužili državu, mogle da budu ne manje od 17 miliona evra ukupno.

Cvijan je ukazao da je cilj sadašnjeg Ministarstva pravde i državne uprave, sa Nikolom Selakovićem na čelu, da se popravi stanje koje je zatečeno posle propasti reforme pravosuđa iz 2010. godine i naveo da je jedan od načina za to donošenje novog zakona o mreži sudova, o kome će Skupština odlučivati sredinom oktobra.

Primenom tog zakona mnogi gradovi će ponovo dobiti sudove pa će pravda biti bliža građanima i postupci mnogo jeftiniji, kazao je on i kao primer naveo vraćanje sudova u Gornji Milanovac, Aranđelovac, Petrovac na Mlavi, Dimitrovgrad, Sentu, Šid i Bačku Palanku.

Pomoćnik ministra pravde i državne uprave Čedomir Backović rekao je Tanjugu da se osnovni zakoni koji treba da budu doneti tokom predstojećeg reformskog procesa odnose na ustrojstvo sudskog sistema - zakon o mreži sudova, zakon o sudijama, zakon o javnim tužilaštvima i zakon o uređenju sudova.

Backović je ukazao da ti zakoni treba da reše, s jedne strane situaciju sudija koji su od strane bivše vlasti bili razrešeni pa ih je Ustavni sud vratio na poziciju, a sa druge nedovoljnog broja sudova, jer je veliki broj sudova i tužilaštava bio ukinut tokom prethodne neuspešne reforme i time smanjen pristup pravdi građana.

"Sada ćemo osnivanjem jednog broja novih sudova, odnosno nadomeštanjem onih ukinutih bez pravog razloga i raspoređivanjem sudija koje su odlukom Ustavnog suda vraćene na dužnost, pokušati da rešimo problem i pojačamo pristup pravdi", ukazao je Backović.

Backović je podsetio da Nacionalna strategija za reformu pravosuđa od 2013. do 2018. godine, koja je počela da se sprovodi početkom septembra ima za cilj da suđenja traju kraće, da sustvo bude nezavisno i nepristrasno kao i da omogućiti predvidiv pravni sistem.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner