Početna strana > Debate > Istina i pomirenje na ex-YU prostorima > Zaključci međunarodne naučne konferencije o Haškom tribunalu
Istina i pomirenje na ex-YU prostorima

Zaključci međunarodne naučne konferencije o Haškom tribunalu

PDF Štampa El. pošta
Jelena Guskova   
sreda, 13. maj 2009.

Na Institutu za Slavistiku RAN u Moskvi, 22. i 23. aprila 2009. godine, u okviru Ruske Akademije Nauka i uz saradnju Fonda „Istorijski projekat Srebrenica“ (Holandija), bila je održana međunarodna konferencija na temu: „Delatnost Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKTBJ): sadržaj, rezultati, efikasnost.“ U radu konferencije uzelo je učešće više od 30 naučnih radnika iz Rusije, Srbije, Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Bugarske, Velike Britanije, Holandije i SAD. Po prvi put, pravnici, istoričari, patolozi, demografi i istraživači iz drugih oblasti podvrgli su analizi pravne norme, na kojima se zasniva rad Tribunala i efikasnost i objektivnost njegove delatnosti. Pored toga, sprovedena je analiza već završenih sudskih procesa i onih koji su još uvek u toku, i to po etničkoj pripadnosti optuženih, po izrečenoj kazni, po primenjivanju pravnih normi, itd. Pokrenuto je i pitanje Srebrenice, jedne od epizoda rata u Bosni i Hercegovini (BiH) koja leži u osnovi mnogih optužbi MKTBJ protiv Srba.

Na konferenciji su bili predočeni novi podaci koji prikazuju neobjektivnost i jednostranost MKTBJ. Naučnici su pokazali neobjektivnost tribunala i po nizu parametara: u primeni pravnih normi, u narušavanju načela procesnog prava, u ispitivanju svedoka i veštaka, u pripremanju i korišćenju lažnih svedoka, u pristrasnom izboru i korišćenju dokumenata, u zloupotrebi pojma genocid, u ignorisanju činjenice postojanja terorizma na Kosovu i Metohiji i delatnosti Mudžahedina u BiH, u odbijanju da se istraže zločini, počinjeni tokom agresije NATO protiv Jugoslavije 1999. g. itd. Analiza niza procesa pokazuje da je MKTBJ bio korišćen kao jedno od oružja u okviru te agresije (predmet S. Miloševića) i da se upustio u otvoreno mešanje u unutrašnje stvari Srbije (predmet V. Šešelja). U oba slučaja, MKTBJ je pokrenuo krivični postupak, a da nije imao dokaze krivice ni za S. Miloševića ni za V. Šešelja. Na konferenciji je bilo posebno podvučeno da je optužba protiv vođe glavne pro-ruske stranke u Srbiji, V. Šešelja, najvećim delom usmerena ne protiv njega lično, koliko protiv orijentisanja Srbije na Rusiju, dakle, upereno je protiv Rusije.

Bili su obnarodovani podaci prema kojima su Srbi od strane tribunala bili osuđeni na ukupno 904 godine zatvora, Hrvati na 171, Muslimani na 39, a kosovski Albanci na 19. Na konferenciji su, između ostalog, bili predočeni novi materijali koji se odnose na demografsku analizu stanovništva Srebrenice, sudsko-medecinska istraživanja muslimanskih žrtava Srebrenice, koja se upečatljivo razlikuju od cifre koju ističe Tribunal, kao i nova dokumentacija vezana za proučavanje povlačenja iz Srebrenice 28. muslimanske divizije.

Učesnici konferencije su došli do sledećih zaključaka:

1. Nezakonitost formiranja MKTBJ

Osnivanje Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju predstavlja prekršaj postojećih normi međunarodnog prava. Na konferenciji su bila analizirana sva dokumenta koja se koriste u svrhu dokazivanja pravne utemeljenosti MKTBJ i bilo je pokazano da ona ne mogu da posluže kao valjani osnov za formiranje jednog međunarodnog pravosudnog organa.

2. Narušavanje normi međunarodnog prava u delatnosti MKTBJ.

Zaključeno je da je efikasnost tribunala bila zanemarljiva, s obzirom na činjenicu da je tribunal u svom radu i prilikom donošenja presuda pokazao očevidnu pristrasnost. Analiza rešenja MKTBJ, posebno u predmetima R. Krstića, S. Miloševića, S. Galića, M. Krajišnika, V. Šešelja, D. Miloševića i drugih, pokazuje da tribunal grubo krši norme međunarodnog prava, prihvata lažne informacije kao validne dokaze i da sam falsifikuje dokaze. Takva rešenja se ne mogu priznati kao pravovaljana ni sa pravnog, ni sa faktičkog stanovišta. Tribunal je davno izgubio autoritet kao objektivni organ međunarodnog prava.

3. Šteta naneta sistemu međunarodnog prava

Tribunal se pokazao kao instrument određenih političkih snaga iz epohe unipolarnog uređenja sveta. Rezultat delatnosti tribunala predstavlja ogromnu štetu sistemu međunarodnog prava i opasan presedan koji preti da dalji razvoj međunarodnog prava preusmeri u pravcu samovolje.

Preporuke konferencije

Učesnici na konferenciji su zaključili da je neophodno da MKTBJ bez odlaganja bude ukinut, a da njegova delatnost bude podvrgnuta ozbiljnoj kritičkoj analizi. Pored grubih kršenja međunarodnog prava i sopstvenih pravnih načela, i princip Rebus Sic Stantibus je dovoljan da posluži kao razlog za ukidanje MKTBJ.

Neophodna je radikalna revizija svih akata MKTBJ u skladu sa opšteprihvaćenim normama pravne procedure.

Neophodni su suštinska revizija i preispitivanje svih izrečenih presuda, kako osuđujućih, tako i oslobađajućih (na primer, u odnosu na pripadnike tzv. Oslobodilačke armije Kosova), uzimajući u obzir diskriminatorsku politiku koju vodi Tužilaštvo MKTBJ vezano za nepodizanje optužnice protiv glavnih krivaca za kršenje međunarodnog humanitarnog prava, kao i dokazana kršenja procesnih normi, krivotrvorenje dokaza i kršenje prava optuženih, posebno u predmetima V. Šešelja, R. Krstića, S. Galića, M. Krajišnika, D. Miloševića, M. Martića i ostalih.

Pokrenuti pitanje o odgovornosti sudija i drugih saradnika MKTBJ za kršenje normi međunarodnog prava i pravnih načela samoga tribunala.

Pitanje Srebrenice i takozvanog genocida muslimanskog stanovništva i pripadnika vojnih snaga mora se podvrgnuti svestranoj i iscrpnoj analizi u svetlu novih podataka i svih dokaznih materijala koji se nalaze na raspolaganju.

Posebna pažnja treba da se posveti predmetu generala R. Krstića, gde je MKTBJ potpuno neosnovano događaje iz jula 1995. godine u Srebrenici okarakterisao kao „genocid.“ Takav zaključak bio je donet u suprotnosti sa dokazima koji su se nalazili na raspolaganju suda. Istovremeno, upravo je ta presuda poslužila kao osnova za niz drugih krivičnih gonjenja pred MKTBJ, kao i za neutemeljeno rešenje Međunarodnog suda pravde, doneto u februaru 2007, vezano za navodnu krivicu Srbije usled neispunjavanja odredbi Konvencije o genocidu (1948).

Ozbiljnoj analizi treba takođe da bude podvrgnut žalbeni postupak pred MKTBJ: svim Srbima se, po pravilu, kazne povećavaju, a Muslimanima i Hrvatima – smanjuju ili čak bivaju oslobađani.

Nastaviti sa ozbiljnim naučnim proučavanjem svih epizoda vojnih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije između 1991. i 1999. godine, kao što su, na primer, napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, eksplozije u ulici Vase Miskina i na pijaci Markale, itd, a delatnost MKTBJ podvrgnuti ozbiljnoj naučnoj ekspertizi.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner