Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Katarska kriza i veliki rascep u sunitskom svetu
Komentar dana

Katarska kriza i veliki rascep u sunitskom svetu

PDF Štampa El. pošta
Mihajlo Brkić   
sreda, 14. jun 2017.

Novo usijanje već usijanog konflikta na Bliskom istoku, na izgled začudo, nastupilo je između dojučerašnjih najbližih saveznika u sirijskom konfliktu, Kraljevine Saudijske Arabije (KSA) i Države Katar. Da bismo izbegli, čemu je naše javno mnjenje sklono, neprimerena pojednostavljenja proročanskog tipa kao što su „počinje veliki rat“, odnosno na suprot toga „ma nije se desilo ništa posebno“ pokušaćemo da ukažemo na nekoliko elemenata o kojima bi trebalo voditi računa kada se posmatraju najnovija dešavanja u Zalivu (persijskom, ili arapskom, kako već ko voli)i o tome donose politički zaključci.

Aktuelni saudijsko-katarski konflikt je najgora kriza u Zalivu od iračke invazije Kuvajta 1990.g.

Konflikt je najgora unutrašnja kriza Zalivskog veća za saradnju (Gulf Cooperation Council - GCC), organizacije osnovane 1981. koja objedinjava sve arapske monarhije u Zalivu. Ovaj konflikt dodatno slabi sunitsku koheziju.

Sukob je eksplodirao nedugo nakon, bar što se finansijskog aspekta tiče, istorijske posete američkog predsednika Donalda Trampa saudijskom kralju Salmanu. Iako su posetom dodatno učvršćene veze SAD i KSA, konflikt sa malenim Katarom, dodatno naoružavanje saudijske kraljevine, i ogroman finansijski odliv odnosno odliv nafte iz zemlje Sauda, dodatno će pojačati podozrenje prema Kraljevini u okolnim arapskim zemljama, pa čak i nekim članicama GCC, uz izvesno jačanje nezadovoljstva praćeno ekonomskim opadanjem na domaćem terenu KSA.

Odmeravanje snaga je nastavak i krak trajnog sukobljavanja KSA i Islamske Republike Iran, kao i vetar u leđa Trampovoj izrazitoj antiiranskoj retorici, koja je opet u potpunosti na liniji izraelskog stava prema istorijskom persijskom rivalu.

Ono, inače, dodatno potpaljuje sukob između Muslimanske braće sa jedne strane i Vahabita sa druge strane iako su obe strukture zagovornici sunitskog kalifata. Kompleksnost sukoba je tim veća što su vladajuća/e familija/e u Kataru istorijski vahabiti koji poslednjih decenija predstavljaju stub finansiranja globalne mreže organizacije Muslimanskog bratstva.

Sa druge strane upravo zbog zajedničkog animoziteta prema Muslimanskom bratstvu postoji bliska saradnja između egipatskog predsedika Al Sisija i saudijskog kralja Salmana, tj zvanične politike Arapske Republike Egipat i KSA, bez obzira što su ove dve države suštinski različite i objektivno najveći takmaci u borbi za primat u arapskom svetu. Sučeljavanje je istovremeno i nastavak sukoba vrhova dve vladajuće familije Al-Saud (KSA) i Al Tani (Katar), koji traje najmanje od 1996., a po svoj prilici ima mnogo dublji istorijski koren i seže u stara beduinska vremena.

Ovaj događaj dodatno olakšava „posao“ sirijskom predsedniku Bašaru al Asadu u raščišćavanju terena od sunitskih ekstremista, dok istovremeno, otežava pozicije i interese Erdoganove Turske na Bliskom istoku i šire. U tom smislu ovo dešavanje imaće posledice i na našu regiju, a pre svega na političke prilike unutar bošnjačkog političkog korpusa u BiH, odnosno na interna politička pregrupisavanja. Upravo objavljena zabrana ulaska u KSA, dakle tokom Ramazana i uoči Bajrama, jednom visokom bošnjačkom zvaničniku je dobar primer za prethodno rečeno.

A šta bi za Srbiju i njene ekonomski devastirane građane mogao da znači aktuelni saudijsko-katarski konflikt? Između ostalog i potvrduo dugoročnoj finansijskoj „stabilnosti“ aranžmana sa investitorima iz Zaliva, ali i da sve popularnija „pečalba“ naših ljudi po zemljama Zaliva ne daje samo lepu mogućnost da se nađe, za srpske prilike, dobro plaćen posao u pustinjskom raju, nego istovremeno daje i manje lepu mogućnost da se preko noći nađete u zemlji iz koje je teško izaći, posebno ne punih džepova.

(Autor je diplomata i bivši ambasador u Kuvajtu)