Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Kraj "evropskog sna" Bugarske
Komentar dana

Kraj "evropskog sna" Bugarske

PDF Štampa El. pošta
Mladen Đorđević   
utorak, 14. maj 2013.

Bugarska je, pored Rumunije, najsiromašnija zemlja Evropske unije, a upravo održani parlamentarni izbori su potvrdili da se zemlja našla u začaranom krugu političke krize, korupcije i kriminala, iz koga se izlaz ne vidi, dok rastuće siromaštvo i nezaposlenost evropski san Bugara pretvara u noćnu moru, kojoj se kraj ne nazire.      

Građanski nemiri iz februara, izazvani visokim računima za struju, pretvorili su se u nasilne demonstracije izazvane siromaštvom, nezaposlenošću i korupcijom da bi prouzrokovali pad vlade Bojka Borisova. Bugari su međutim i ovog puta bili primorani da biraju između stranaka protiv kojih su ove zime izašli na ulice, a dodatno ogorčenje birača ozlojeđenih skandalima i korupcijom političko-ekonomske elite izazvali su i navodi da je prethodna vlada bila uključena u ilegalno prisluškivanje političara i sudija. Samo dan pre izbora u akciji Državnog tužilaštva i Nacionalne agencije za bezbednost otkriveno je i 350.000 neregistrovanih glasačkih listića, u jednoj štampariji čiji je vlasnik jedan od lidera doskora vladajuće stranke GERB bivšeg premijera Borisova. Ovo je izazvalo ozbiljne optužbe da su Borisov i GERB spremali izbornu prevaru, kako bi ostali na vlasti i zataškali afere u koje su umešani, a sveprisutno razočaranje izbornim procesom odrazilo se i na izlaznost koja je iznosila samo 53 odsto, što je najniži odziv na parlamentarnim izborima od pada komunizma 1989. 

Rezultati  izbora doveli su zemlju do pat situacije, jer je bez obzira na februarske proteste sačuvan status kvo, a u novi parlament će ući poznati i stari politički igrači: partija GERB koja je osvojila oko 32 odsto glasova, socijalisti sa oko 28%, turski Pokret za prava i slobode sa osvojenih 10,59 odsto i ultranacionalistička Ataka sa 7,38 odsto glasova. Nijedna od partija nije međutim osvojila dovoljno glasova da bi formirala samostalnu vladu.  Ako konzervativci ne uspeju da formiraju vladu, što je već izvesno, mandat će dobiti socijalisti koji su već rekli da su spremni da traže široki konsenzus za antikrizni kabinet sastavljen od tehnokrata, ali analitičari zato već strahuju da će Bugarska ući u haos zbog blokade parlamenta i da joj predstoje novi protesti i skori novi izbori, jer će sastavljanje vlade biti veoma neizvesno. 

Bugarski predsednik Rosen Plevnelijev je već upozorio na rizik "dugotrajne nestabilnosti", i naveo da je u slučaju izostanka dogovora moguće sastavljanje programske vlade koja bi radila bar godinu dana. Analitičari međutim navode i da bi svaka alternativa „jakoj vladi sada“ imala negativne efekte i ekonomskom i spoljnopolitičkom aspektu, a da bi unutrašnja politička nestabilnost izazvala dodatno pogoršanje položaja zemlje u EU i dodatne rezerve među stranim investitorima koje zemlja očalnički nastoji da privuče u uslovima krize, visoke nezaposlenosti i socijalnih tenzija.

Još veći problem od sastava vlade predstavlja pitanje povratka poverenja građana, za koga moraju da se izbore isti oni političari koji su ga izgubili. „Nema moralnih devica među parlamentarcima“, slikovito je povodom toga objasnio v.d. premijera zemlje Marin Rajkov, koji je naveo da će stranke koje su ušle u parlament veoma teško ponovo ubediti građane u svoje  dobre namere, posebno pošto su sve učestvovale u ranijim vladama. 

Od ulaska u EU građani Bugarske imali su velika očekivanja,  ali se sada može reći da je Evropska unija za Bugare postala samo izgubljena iluzija, dok trpe siromaštvo kod kuće i šamare od evropskih partnera. U poslednje dve decenije dva miliona Bugara napustilo je zemlju, a i sada bi mnogi najradije pobjegli u neki drugi deo Evrope pošto prosečna plata iznosi oko 350 eura, dok su penzije su duplo manje. Statistike pokazuju i da je u poslednje tri godine 450 hiljada ljudi ostalo bez posla, nezaposlenost raste, dok istovremeno raste broj milionera, a zbog ovako crne statistike prekjuče održani izbori su bili prvi u kojima prvi put od ulaska u EU nije bila glavna tema.  

Partiji GERB, koja je Bugarima prodavala evropski san, popularnost je opala zbog neuspeha da Bugarsku učini ravnopravnim članom EU, dok su i opozicioni socijalisti u kampanji sve manje pominjali Uniju, zaključivši da to u ovim uslovima nije tema na kojoj će dobiti glasove. Jedina koja se ozbiljno bavila prirodom bugarskog članstva u EU bili je Ataka sa svojom kampanjom „Novi put za Bugarsku“, a ta partija je predložila izlazak iz Unije, uz zahtev da se zemlja okrene saradnji sa Kinom, Indijom, Brazilom, Japanom i Rusijom.

Nedeljni vanredni izbori nisu doneli nikakvo rešenje za političku i ekonomsku krizu koja već godinama nagriza bugarsko društvo, i sada su već sve glasnija pitanja da li će Bugarska uopšte imati dovoljno snage da joj se odupre, i da li je uopšte moguće da vodeće partije postignu minimum saglasnost oko prioriteta za izlazak iz spirale krize. Odgovor na ovo pitanje, naročito među mnogim mladima, kojima je najveća želja da odu,  jeste najčešće ne. 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner