Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Pljačka bez tačke
Komentar dana

Pljačka bez tačke

PDF Štampa El. pošta
Mladen Đorđević   
subota, 25. septembar 2010.

Od velike ekonomske krize dvadesetih godina prošlog veka u SAD je u upotrebi termin bankster[1], stvoren od reči bankar i gangster, koji označava finansijskog mešetara i grabljivca, koji svoje žrtve hvata po sistemu ponuda koje su „isuviše dobre da bi bile istinite“. Banksteri su se često po obične građane pokazivali daleko opasniji od klasičnih pljačkaša, jer su svoje otimačine obavljali pomoću različitih finansijskih špekulacija, rupa u zakonu i uz podršku države, a tekuća finasnijska kriza pokazala je da je banksterska praksa u SAD i dalje živa, pošto se ispostavilo da se mnogi bankari i zaposleni u sektoru finansijskih usluga u SAD uz pomoć države i dalje neprestano i enormno bogate, dok njihovi klijenti konstantno siromaše.

Pljačka i „dranje kože“ klijenata nisu dakle srpski izum, iako nas domaći bankari saleću sa svih strana ponudama „lakog keša“ i lakog života sa kreditnim karticama i kreditima svih vrsta. Međutim, tek na šalteru i u sitnim slovima ugovora možemo donekle saznati šta se krije iza montiranih osmeha glumaca sa reklama i bankarskih službenika. Kamate za kredite i kreditne kartice su u Srbiji ubedljivo veće nego u većini zemalja Evrope, dok klijenti nisu zaštićeni od izmena ugovora, što daje bankama mogućnost da samovoljno menjaju rate i uslove otplate kredita, tako da se poznati reklamni slogan „uđeš, izađeš i gotovo“, može parafrazirati sa – uđeš, izađeš i gotov si.

Ova oblast trebalo je da bude regulisana Nacrtom zakona o zaštiti potrošača u koji je bila uneta direktiva EU, koja reguliše oblast finansijskih usluga i potrošačkih kredita, i kojom se ukida mogućnost jednostranog menjanja ugovornih obaveza banaka. Novi zakon o zaštiti potrošača je predvideo kada i pod kojim uslovima banka može da menja kamatu, kao i da klijent ima pravo da odustane od kredita posle 15 dana, ako se predomisli. Međutim, ova odredba je povučena iz Nacrta zakona, i to na zahtev Narodne banke Srbije. Prema objašnjenju, oblast potrošačkih kredita treba da bude regulisana posebnim zakonom, čija izrada, kako je obećano, treba da počne odmah nakon usvajanja Zakona o zaštiti potrošača, tako da će građani do daljeg biti izloženi opasnosti da banke jednostrano menjaju uslove ugovora i visinu kamate, odnosno biti ostavljeni na milost i nemilost banaka. Srbija time ostaje jedina zemlja u regionu, koja nema propis koji bi štitio prava građana koji se zadužuju kod banaka, iako je pritužbi na rad banaka sve više, što je priznao i novi guverner NBS Dejan Šoškić. Po njegovim rečima, trenutna situacija je takva da ima dosta razloga za brigu, jer NBS od građana stalno dobija informacije o bankama, „koje se mogu podvesti pod kategoriju nefer poslovanja“.

Pravila poslovanja banaka sa građanima propisana su inače Odlukom NBS o opštim uslovima poslovanja banaka sa sa klijentima fizičkim licima (Sl. glasnik RS br. 74/2009). Tom odlukom je između ostalog propisano da banka može da promeni elemente ugovora ako se sa tim složi i klijent putem aneksa ugovora. Mnogi građani, koji su često primorani da iz različitih razloga uzmu kredit, moraju da daju svoj pristanak da bi novac uopšte dobili, nakon čega im sledi period neizvesnosti i neprijatnih iznenađenja, dok u slučaju da smatraju da su oštećeni, pravdu mogu tražiti samo u dugotrajnom i skupom sudskom procesu.

Ovaj problem bi rešila odredba o zaštiti korisnika kredita, ali je njeno izbacivanje još jednom pokazalo da država ne štiti svoje građane, a da je Srbija ostala poligon za nesmetano bogaćenje stranih i domaćih bankara i bankstera. U takvoj situaciji, najbolje bi bilo, ako je to moguće, nikada ne uzimati nikakav kredit i nikada ne koristiti platne kartice i dozvoljeni minus, jer ko u Srbiji uđe u vrzino kolo kredita i kartica, zaista plaća najmanje duplo dok iz njega izađe.


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner