Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Sve mi diraj, samo ne PDV
Komentar dana

Sve mi diraj, samo ne PDV

PDF Štampa El. pošta
Mladen Đorđević   
ponedeljak, 24. avgust 2009.

Samo pre nekoliko meseci pojedini predstavnici Vlade radosno su saopštavali javnosti da je kriza zapravo šansa Srbije. Mnogi od njih sad kao svoju jedinu šansu vide priliku da ubede delegaciju MMF-a, koja stiže u Beograd, da dopusti Srbiji da poveća budžetski deficit i da se dodatno zaduži.

Dok je Vlada ležerno dočekala udar krize, privreda je sve više i više tonula, proizvodnja padala, zaposleni gubili posao, a prihodi države se smanjivali, što je dovelo do velikog porasta budžetskog deficita. Manjak u državnoj kasi do kraja jula dostigao je oko 53 milijarde dinara, dok su procene da do kraja godine može dostići svih 150 milijardi. Stoga će Vlada od MMF-a zatražiti dozvolu za povećanje budžetskog deficita sa tri na 4,5 ili pet odsto BDP, što bi trebalo da se pokrije novim zaduživanjem, u inostranstvu i na domaćem tržištu.

Prema nezvaničnim najavama, predstavnici MMF-a spremni su da podrže ovaj „projekat“ Vlade (a zašto i ne bi?), dok bi se Srbija zauzvrat obavezala da sprovede ono što je predviđeno ranijim aranžmanima – smanjenje viška zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu, lokalnoj i državnoj administraciji, poresku i carinsku reformu i restrukturiranje, kao i delimičnu privatizaciju postojećih državnih firmi.

U sadašnjim uslovima, Vlada Srbije nema mnogo izbora, nego da sagne glavu i sprovede ono što je već ranije obećala, i da se onda nada dobroj volji „šefova“ iz Vašingtona. Zanimljivo je, međutim, da je jedno od retkih pitanja, ako ne i jedino, za koje je srpska strana spremna da se bori – ostanak  PDV-a na sadašnjem nivou i sprečavanje izmene postojećeg sistema poreza na zarade.

Premijer Cvetković i ministar Dinkić odbijaju ovu meru, dok se u medijima gotovo svakodnevno citiraju pojedini privrednici i brojni „ekonomski stručnjaci“, uglavnom na kratkom lancu sa uticajnim ekonomskim lobijima, koji najavljuju da će povećanja PDV-a i promena poreza na zarade dovesti najsiromašnije, maltene, do ivice gladi i izazvati enormno povećanje cena, inflaciju i propast privrede. Od neprestanih napada teško se može uočiti šta zaista sadrži predlog ministarke finansija Diane Dragutinović, koji u suštini izgleda sasvim drugačije nego što se predstavlja.

Naime, prema najnovijem predlogu za promenu PDV, donja stopa bi se smanjila na šest odsto sa sadašnjih osam, kako bi se olakšao teret građanima, dok bi gornja sa 18 skočila na 20 odsto. Na ovaj način, građani bi zapravo jeftinije kupovali osnovne životne namirnice, poput hleba, mleka, povrća, mesa ili ulja, zatim lekove i medicinska pomagala, đubrivo, računare, udžbenike i novine, ogrevno drvo, komunalne i hotelske usluge, ulaznice za bioskop i pozorište, takođe bi manje plaćali i prirodni gas ili prvi prenos prava raspolaganja na stambenim objektima.

Što se tiče poreza na plate, na 20 odsto bi se povećao  porez na plate iznad 40.000 dinara, dok bi porez na manje zarade bio 10 odsto, te bi tako 65 odsto radnika zapravo bilo manje oporezovano.[1]

Ako su ovi podaci tačni, promena stope PDV-a i poreza na plate ne bi izazvali kolaps (naprotiv), već bi brojnim građanima i privrednicima, zapravo, doneli izvesno olakšanje, dok bi se u državnom budžetu našlo više novca. A još više novca u budžetu bi se skupilo kada bi Vlada uspela da spreči ponovo nabujalu sivu ekonomiju i izbegavanje plaćanja PDV-a.

Trenutno je stopa PDV u Srbiji jedna od nižih stopa u Evropi, ali ni to ne doprinosi njegovom redovnom prikupljanju. Pored PDV-a u Srbiji je nizak i porez na dobit, koji iznosi 10 odsto (u drugim zemljama uglavnom je između 15 i 20 odsto). Ali, prema rečima ministarke finansija, efektivna stopa ovog poreza kod nas je, zbog brojnih oslobođenja još manja, i iznosi oko pet odsto, što Srbiju izjednačava sa državama-poreskim rajevima.

Ovi podaci pokazuju da i te kako ima prostora da se u Srbiji sprovedu mere koje bi omogućile stabilizaciju srpskog budžeta, bez jakih udara na stanovništvo ili novog zaduživanja. Međutim, sudeći prema „merama“ vlade Srbije, mnogo je lakše ponovo se zadužiti, a zatim, prema potrebi, otpustiti nekoliko hiljada lekara ili profesora.  

 


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner