Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Zlatne rezerve Srbije
Komentar dana

Zlatne rezerve Srbije

PDF Štampa El. pošta
Miljan Premović   
četvrtak, 01. novembar 2012.

Nedavno je jedna naša nacionalna televizija prenela vest da Srbija ima najveće rezerve zlata na Balkanu. Iako je izvor bio relevantan „World gold council” (WGC), informacija nije tačna. Upravo prema podacima „WGC” na Balkanskom poluostrvu više zlatnih rezervi od Srbije imaju Bugarska (40 tona zlata), Grčka (118 tona) ali i Turska. Pored Bugarske, od naših suseda ima više Rumunija (104 tone), dok od ostalih komšija imamo znatno više zlatnih poluga, a neke ih, poput Hrvatske, nemaju uopšte.

Lepa vest je da Srbija zauzima visoko 59. mesto u svetu po rezervama zlata sa 14,8 tona. Verovali ili ne, Srbija ima više zlatnih rezervi od na primer Kipra, Katara, Češke, Litvanije, Mađarske ili Kanade.

Podsećanja radi, Srbija je imala više rezervi dok je bila kraljevina početkom 20. veka. Na primer, 1913. smo imali 17 tona zlata, a 1915. čak 19 tona! Ulazak u veću državu – Kraljevinu SHS nam nije doneo poboljšanje što se tiče zlatnih rezervi, jer 1920, dve godine posle ujedinjenja, imali smo istu količinu kao i 1915.

Nije ni čudo što su naši studenti u Parizu ili Beču mogli da žive i studiraju s dinarima jer dinar je sve do 1931. imao zlatnu podlogu. A pre početka Drugog svetskog rata Narodna banka je u rezervama imala čak 73 tone zlata! U to vreme smo imali više zlata od Danske, Brazila ili Finske. Pre nego što je naša zemlja ušla u Drugi svetski rat najveći deo rezervi je sklonjen i sačuvan u stranim bankama. Ali, šta se dešava posle?

Lakše je pronaći naftu u centru Beograda nego koliko su iznosile zlatne rezerve SFRJ. Prema podacima koje sam pronašao, komunistička Jugoslavija je veoma brzo povratila oko 50 tona zlata ali se ne zna šta se desilo sa zlatom koje je Kraljevina imala u bankama u SAD. Deo rezervi (oko jedne tone) koji se nalazio u Sarajevu zaplenile su i potrošile ustaše, a još manji deo je „nestao” u Nikšiću i okolini.

Kralj Petar Drugi je u Londonu raspolagao sa oko 250 kilograma zlata, (0,3 odsto ukupnih rezervi Kraljevine). Nasuprot komunističkoj propagandi da je kralj odneo (skoro) sve zlato sa sobom, on je u britansku prestonicu otišao samo sa ličnim prtljagom. Sredstva sa kojima je kralj Petar Drugi raspolagao (oko 250 kg i oko četiri miliona dolara) došla su nešto kasnije i trošena su uglavnom na potrebe rada vlade, diplomatije, dvora, za plate državnih službenika, pomoć Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini i slično.

Ostaje pitanje sa koliko je zlata Srbija izašla iz SFRJ i da li bi se ona sama bolje obnovila imajući u vidu svoje zlatne rezerve i pripadajuću ratnu odštetu.