Početna strana > Debate > Kosovo i Metohija > Ko planira „Oluju” za sever Kosova
Kosovo i Metohija

Ko planira „Oluju” za sever Kosova

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 11. maj 2009.

(Politika, 11.05.2009)

Može li se na severu Kosmeta ponoviti 17. mart 2004. godine? Jesu li događaji u naselju Brđani samo test srpske spremnosti da se eventualno odupru eventualnom novom nasilju albanskih ekstremista poput onog iz marta 2004. godine?

Državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović izjavio je „da su događaji u naselju Brđani test, i da ukoliko ne reagujemo možemo očekivati pravu invaziju kosovskih Albanaca na sever”. „To je politički projekat iza kojeg stoji kosovska vlada i opština u južnom delu Kosovske Mitrovice. Izdvojeno je mnogo sredstava za taj projekat, za koji i neki međunarodni predstavnici ne skrivaju podršku”, rekao je Ivanović.

On je za „Politiku” izjavio da se juče upravo zbog toga sastao sa čelnim ljudima Kfora, koji su mu naglasili da „repriza događaja iz marta 2004. nije moguća i da je Kfor na Kosovu zato da se tako nešto ne bi dogodilo”.

No, i pored uveravanja koja stižu iz Kfora neki događaji na terenu pobuđuju sumnje. Da li to neko planira vojno-policijsku opciju rešenja problema „teritorijalnog integriteta države Kosovo na njenom severnom delu”. Uzor i model takve buduće akcije mogla bi da bude operacija hrvatske vojske „Oluja” iz avgusta 1995. godine. Je li ovo sada samo testiranje i neka vrsta generalne probe u režiji nekih zapadnih obaveštajnih službi? Američka kompanija MPRI, koja je pre „Oluje” stigla u Hrvatsku i u kojoj rade penzionisani američki generali i admirali, sa odličnim vezama u Pentagonu i u američkom obaveštajnom establišmentu, navodno je već u Prištini i radi punom parom. Da li se prave analize i povlače paralele situacije na severu Kosova sa stanjem u Hrvatskoj pre avgusta 1995. godine? Zaključci?

Početak intervencije kosovske policije i kosovskih bezbednosnih snaga na severu Kosova ne bi trebalo da bude pre dostizanja nivoa „kritične mase” država koje su zvanično priznale nezavisnost Kosova, jer slično je bilo i u Hrvatskoj u operaciji „Oluja”, koja je i započela tek kada je „kritična masa” zemalja priznala međunarodni i teritorijalni integritet Hrvatske.

Pre početka vojno-policijske operacije na severu Kosova trebalo bi da usledi medijsko povezivanje odbijanja plana „Z-4” od strane Knina i Aneksa Ahtisarijevog plana o decentralizaciji Kosova koji je međunarodna zajednica ponudila kao kompromis za uređenje statusa srpske zajednice 1995. godine Kninu, a sada Kosovskoj Mitrovici. Sve veće delovanje organizovanog kriminala na severu Kosova biće dodatni element priče o „pravnom vakuumu na tom području nastalog usled odbijanja saradnje političkih subjekata na severu Kosova sa predstavnicima međunarodne administracije, uz širenje nacionalne netrpeljivosti i ekstremizma pri čemu tim predstavnicima Srba sa severa Kosova uopšte nije važan status srpske zajednice južno od reke Ibar”.

Inače, zapadne obaveštajne službe u okviru svojih procena identifikovale su četiri institucije u strukturi odbrane srpskih bezbednosnih snaga na severu Kosova za koje se tvrdi da su slabo obučene i da nemaju nikakvu koordinaciju u radu na terenu. To su, prema zapadnim obaveštajnim službama, navodno paralelne strukture MUP-a Srbije koje na severu Kosova deluju u civilu. Iako imaju iskustva iz rata na Kosovu, one ne bi bile u stanju da efikasno i brzo odgovore na napad, jer nisu u stanju da izvrše brzu i adekvatnu mobilizaciju ljudi i njihovo raspoređivanje. Procenjuje se da je njihova operativna snaga manja od 200 ljudi i da se veliki deo pripadnika nalazi van teritorije Kosova, ili se uopšte i ne javlja redovno na posao.

Drugi nivo zaštite Srba na severu Kosova su organi Teritorijalne odbrane. U procenama zapadnih službi kaže se da je stepen obučenosti pripadnika te strukture izrazito slab i da ne postoji jedinstvena komanda po nivoima te strukture na severu Kosova.

Treći nivo, ili treća struktura odbrane su policajci Kosovske policijske službe na budžetu Srbije. Navodi se „da oni nemaju veću ulogu u sistemu odbrane paralelnih institucija Srbije na severu Kosova”.

Četvrta struktura odbrane Srba na severu Kosova, kako se to tvrdi u analizama zapadnih obaveštajnih službi, jesu paravojne formacije tipa „Čuvari mosta” , „Garda cara Lazara” i drugi, koji su svi, navodno, na platnom spisku MUP-a Srbije na severu Kosova, bivši su pripadnici vojske i policije i sposobni su da učestvuju u eventualnom oružanom sukobu.

Za sve navedene četiri strukture navodi se da neće biti u stanju da se održe bez značajnije podrške jedinica Vojske i Policije sa teritorije uže Srbije. Zbog toga je i najveća pažnja zapadnih obaveštajnih službi usmerena na procenu kako bi u slučaju nasilja prema Srbima na severu Kosova reagovala Vojska i Policija Srbije. Zaključak je da jedinice Vojske i Policije neće smeti da pređu administrativnu liniju između Kosova i uže Srbije. Zaključak se temelji na sledećim analizama: po reakcijama, odnosno po izostanku reakcija na zbivanja na severu Kosova zapadne obaveštajne službe zaključuju „da je Kosovo Srbima u Srbiji u drugom planu, da su Srbi potpuno podeljeni i neorganizovani”. Primećena je i ležerna atmosfera u Kosovskoj Mitrovici i u Beogradu, izmerena je minutaža koja je događajima u Brđanima data u elektronskim medijima Srbije, mesto u TV dnevnicima koje su ti događaji dobili, i ko se od vlasti i opozicije u vezi sa tim oglasio. Pretpostavke su da su sve te analize i zaključci dobro poznati i Kforu. Koji neće dozvoliti novo nasilje. Tako su rekli i obećali Oliveru Ivanoviću.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner