Početna strana > Rubrike > Kulturna politika > Kud se denu "Baština ratnika"?
Kulturna politika

Kud se denu "Baština ratnika"?

PDF Štampa El. pošta
Danka Kojadinović   
petak, 10. februar 2012.

Povodom proslave Dana državnosti Republike Srbije, 15. februara 2008. godine, Ministarstvo rada i socijalne politike Vlade Republike Srbije (Sektor za boračko-invalidsku zaštitu) postavilo je veb-prezentaciju na adresi www.bastinaratnika.rs.

Javnost je pozdravila ovaj gest ministarstva i proklamovani cilj da se neguju „očuvanje dostojanstvenog sećanja na žrtve i učesnike oružanih sukoba u prošlosti, kao i zaštita vojnih memorijala i stradanja.“

Godinu dana kasnije, 10. februara 2009. godine, Sektor za boračko-invalidsku zaštitu Ministarstva rada i socijalne politike Vlade Republike Srbije pohvalio se da je internet prezentacija www.bastinaratnika.rs postala „referentan stručni sajt na prostorima jugoistočne Evrope.“ Ministarstvo je, u vesti objavljenoj na sajtu Vlade, istaklo specifičnost: da samo nekolicina država raspolaže zvaničnim internet prezentacijama posvećenim tim oblastima (SAD, V. Britanija, Francuska, Austrija, Nemačka, Rumunija, Holandija i Bugarska).

I ova vest ministarstva obradovala je javnost, jer je nakon više decenija, na jednom mestu, mogla da dobije kratak pregled značajnih istorijskih ličnosti, da se upozna sa kalendarom svetkovina, projektima, međunarodnom saradnjom, informacijama o 210 vojnih memorijala i mesta stradanja u Srbiji i inostranstvu. Isto tako, da na neki način parira državama koje, na najvišem državnom nivou, odaju počast svojim stradalim borcima i građanima: V. Britaniji, Kanadi, SAD, Francuskoj...

Posebno dirljive stranice „Baštine ratnika“ bile su ispovesti s Kajmakčalana, poruke Arčibalda Rajsa, storije o stratištima u Mačvi, Tulensdorfu, Aradu, Nežideru, Jasenovcu, Sisku, Jadovnu.

Naravno, sajt je bolovao od početničkih bolesti: nedostatka fotografija, informacija, metodoloških, ali i ideoloških nedoslednosti, što je moglo da se ispravi tokom vremena.

Paralelno sa nekoliko uglednih diplomata i novinara iz Srbije i dijaspore, i sama sam g. Ristiću, uredniku sajta, ukazivala na delove sajta Jovana Bajforda (donacija The Bristish Academy) o nemačkom logoru Sajmište (NDH), koji bi morao, radi stručne verifikacije, da se dovrši (prazna poglavlja) te dopuni relevantnim činjenicama.

G. Ristić, uz korektnu komunikaciju, nije prihvatio naše sugestije.

Već nekoliko meseci, nažalost, sajt „Baština ratnika“ nije dostupan, što izaziva neprijatnu strepnju početkom 2012. godine.

U telefonskom razgovoru, službenica u Sektoru za boračka pitanja, obavestila me je da je sajt oboren i da ne mogu da ga osposobe. Svi ostali sajtovi ministarstva (rodna ravnopravnost, smeštaj u dom, naknade…) normalno funkcionišu.

Ne prihvatajući takvo tumačenje, ljubazno sam se obratila resornom ministru, g. Rasimu Ljajiću. Jedini pravi odgovor može da bude samo postavljanje još sadržajnijeg sajta „Baština ratnika“.

To je najmanje što može da se učini za naše pretke, koji su, braneći Srbiju, ostali na večnoj straži Cera, Kajmakčalana, Soluna, Krfa… To dugujemo stotinama hiljada Srba, Jevreja, Roma, poklanih u Jasenovcu, Sisku, Zagrebu, Sarajevu, Kravicama, Jadovnu, Drakulićima, Prebilovcima, Jastrebarskom, Metajni, Aradu, Nežideru, Jarku, Novom Sadu...

Činjenice, statistike, popis stanovništva, mape, jasno ukazuju na posledice genocida i etnocida nad Srbima na Balkanu u XX i XXI veku.

Da se ne zaboravi, počnimo od sajta „Baština ratnika“.

P.S. Dejan Ristić imenovan je za v.d. upravnika Narodne bibioteke Srbije.