Početna strana > Rubrike > Politički život > Crna Gora i poštovanje ljudskih prava srpskog naroda
Politički život

Crna Gora i poštovanje ljudskih prava srpskog naroda

PDF Štampa El. pošta
Marinko M. Vučinić   
utorak, 06. novembar 2018.

Stavljanje pesnika Matije Bećkovića, istoričara Čedomira Antića, pravnika Dejana Mirovića i istoričara Aleksandra Rakovića na „crnu listu nepoželjnih“ jasno nam ukazuje da im je na taj način zabranjen ulaz u Crnu Goru.

Stavljanje pesnika Matije Bećkovića, istoričara Čedomira Antića, pravnika Dejana Mirovića i istoričara Aleksandra Rakovića na „crnu listu nepoželjnih“ jasno nam ukazuje da im je na taj način zabranjen ulaz u Crnu Goru.

Ova zabrana bez presedana u našim političkim prilikama je obrazložena time da „oni svojim izjavama ugrožavaju nacionalnu sigurnost Crne Gore“. Crnogorska vlada je povodom ove odluke, do sada nezabeležene i diskriminatorske zabrane ulaska istaknutih srpskih intelektualaca, saopštila da tim potezom „štiti stabilnost i bezbednost od nedobronamernih, a ustavna i moralna obaveza Vlade Crne Gore jeste da štiti spokoj građana, uključujući i patriotska i nacionalna osećanja najvećeg broja“.

Ovakvo „obrazloženje“ zabrane ulaska četvorici srpskih intelektualaca, u srpskoj javnosti je jednoglasno označeno kao „drastično kršenje njihovih osnovih ljudskih i građanskih prava“. Ovakva ocena je propraćena i komentarima ljudi čija su prava drastično narušena i dovedena u pitanje ovom zabranom ulaska na tlo Crne Gore.

Čedomir Antić je izjavio: „U pitanju režim je koji je obespravio srpski narod, falsifikuje izbore, hapsi srpske poslanike i uzima im državljanstvo, izmišlja državne udare. Zatvara maloletnike, progoni decu koja u školama obeležavaju NATO bombardovanje, tokom kojeg je u Crnoj Gori poginulo 19 ljudi, toleriše najmoćnije narko-klanove, a kriminalce izvozi. Vladaju bez rezultata, na mržnji koju prave.“

Matija Bećković je rekao:“Za sada sam prošao bolje nego Njegoš, kojem su iskopali grob. Malo su me preduhitrili, jer sam mislio kad umrem da živim u Crnoj Gori. Ne znam da li se to odnosi samo na mene živog ili mrtvog“.

A, predstavnici vlasti u Srbiji su, kao po dobrom starom običaju, pozvali na drugačiju reakciju i na „više odgovornosti i ozbiljnosti“, ali su i ukazali na to da „vlasti u Crnoj Gori uvode ne verbalni delikt, već delikt mišljenja“. Ali, ovakvo osiono i bahato ponašanje vlasti u Crnoj Gori predstavlja, pre svega, priliku da vlasti u Srbiji konačno na pravi način postave pitanje poštovanja osnovnih ljudskih, nacionalnih i građanskih prava srpskog naroda, i da prestanu da se kriju iza izanđale floskule o „nikad boljim političkim i državnim odnosima između Srbije i Crne Gore što doprinosi ukupnoj stabilnosti na Balkanu“.

Konačno treba shvatiti, ali i prihvatiti elementarnu činjenicu da je ova zabrana samo „vrh ledenog brega“ pojave koja ukazuje na drastičnu obespravljenost srpskog naroda u Crnoj Gori, kao i postojanja, na njihovom državnom nivou, razrađenog socijalnog i političkog inžinjeringa, čiji je osnovni cilj da se po svaku cenu smanji broj Srba u Crnoj Gori i na taj način oni marginalizuju i svedu na minornu nacionalnu manjinu.

Elementarna je činjenica, dokazana toliko puta, da se u Crnoj Gori krše i negiraju osnovna ljudska prava srpskog naroda, ali i poništavaju i razaraju njihov identitet i kultura. Ipak, ova zabrana je pokazala očiglednu slabost vladajućeg autoritarnog režima u Crnoj Gori, koji, pored svih diskriminatorskih mera koje uporno sprovodi, poseže i za zabranom ulaska istaknutih srpskih intelektualaca u Crnu Goru.

I pored veoma snažnog i odsečnog reagovanja naše javnosti na ovu neprihvatljivu i skandaloznu zabranu koja je došla iz Crne Gore, mora se primetiti da je, ne prvi put, izostalo oglašavanje dežurnih boraca i borkinja za ljudska prava i onih organizacija koje su uvek spremne da se jave kada je, po njihovom mišljenju, došlo do kršenja ljudskih prava, slobode govora i mišljenja. Uvek agilna Kuća ljudskih prava, kao i koalicija organizacija koju ona predstavlja, ostala je nema i bez ikakvog reagovanja.

Moglo se ovih dana čuti reagovanje direktora Centra za regionalizam Aleksandra Popova koji smatra da se „nepotrebno diže prašina oko teme oko koje nije smelo da se talasa“, ali i stav Đorđa Žujovića – člana Predsedništva LDP koji je izjavio da je: „Crna gora nezavisna država i u skladu sa svojim interesima može odlučivati o tome ko narušava njenu državnost i bori se protiv iste, i takvima uskratiti gostoprimstvo“.

Tako je ljudsko-pravaška knjiga spala na dva slova. I ovoga puta je na delu očigledan primer primene duplih standarda i očite hipokrizije i nedoslednosti, koja često prati delovanje tzv. ljudsko-pravaških organizacija i liberalno–demokratskih političkih grupacija, koje nisu spremne da, bez ideološke isključivosti, politikanstva i odsustva načelnosti, zastupaju i brane osnovna demokratska i civilizacijska načela i dostignuća, i to pre svega - pravo na slobodu govora i kritičko mišljenje.

Da paradoks bude veći, upravo za pripadnike ove političke i ideološke grupacije režim Mila Đukanovića predstavlja onaj primer koji treba da sledi i Srbija. Zato je njihova briga očigledno rezervisana za istomišljenike i ljudsko-pravaške saborce i uski krug onih koji se uklapaju u politički i deološki krug koji oni ostrašćeno i selektivno zastupaju.

Ovom prilikom nije se oglasila nijedna međunarodna organizacija, od onih koje se tako prilježno bave odbranom i zastupanjem ljudskih prava i slobode mišljenja. Ipak, ovde su u pitanju bila očita kršenja ljudskih i građanskih prava, kao i prava na slobodu mišljenja istaknutih srpskih intelektualaca - i to od strane vlade koja je članica NATO i verna saveznica evroatlantske političke orijentacije.

To je svakako bio dovoljan razlog za izostanak njihovog reagovanja i očigledno prećutkivanje kršenja osnovnih ljudskih i građanskih prava istaknutih srpskih intelektualaca. No, to nije prvi slučaj, već je to oprobana praksa, kako naših tako i međunarodnih tzv. ljudsko-pravaških organizacija, u čijem se delovanju veoma često može prepoznati licemerstvo, hipokrizija i bezočna primena duplih standarda.

Videti još:

Podgorički „Dan“: Matiji Bećkoviću, Čedomiru Antiću, Aleksandru Rakoviću i Dejanu Miroviću zabranjen ulazak u Crnu Goru jer „predstavljaju opasnost po sigurnost države“

Vlada Crne Gore: Zabranom ulaska četvorici srpskih intelektualaca u zemlju štitimo stabilnost, bezbednost i spokoj svih građana; Odalović: Srbija ne gleda pozitivno na ovu odluku, ali neće biti reciprociteta

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner