Politički život

Izbori i izbor

PDF Štampa El. pošta
Dragoljub Žarković   
ponedeljak, 05. januar 2009.

 (Blic, 05.01.2009)

Predsednik Srbije Boris Tadić uoči nove godine uputio nam je čak dve predsedničke poruke: prvo u intervjuu za RTS, a dan potom i u intervjuu za Fonet. Poruka je, međutim, bila jedinstvena i glasi - u 2009. neće biti novih izbora, niti rekonfiguracije vlade.

Samo se neodgovorni ljudi, poručio je predsednik, zalažu za izbore. Odgovorni ljudi zalažu se za Skupštinu i vladu koja će moći da odgovori izazovima svetske ekonomske krize i socijalnim potresima koje ona već donosi. Otuda nije pravo pitanje da li nam trebaju novi izbori, već da li je dobar izbor Skupština koju imamo i vlada koju imamo.

Rascepom Srpske radikalne stranke dobili smo, preko noći, parlamentarnu strukturu koja nije verifikovana narodnom voljom. To opterećuje rad parlamenta. Skupština nam je nekako „nepravna” i počiva na činjenici da je Tomislav Nikolić izgubio blanko ostavke. Sada se oni bukvalno čupaju za kosu i rivalitet dva tabora čini skupštinski rad neefikasnim.

Parlamentarna većina se, od tačke do tačke, drugačije konstituiše: jedni su protiv gasnog sporazuma, drugi su protiv seta pravosudnih zakona, treći su... Nije problem samo u tome da je usporena zakonodavna aktivnost, već i u tome da je svako malo osporavan autoritet vlade čija bi snaga trebala da počiva na jasnoj parlamentarnoj većini oko najkrupnijih državnih pitanja.

Vlada je inače sastavljena „od vatre i vode” i rekao bih da je na okupu više drži strah od novih izbora nego neke programske sličnosti i jedinstvena briga za stanje nacionalnih poslova. Svaki čas se mire i svađaju i veliko je pitanje da li su u stanju da uspostave novi konsenzus oko prioriteta državne politike.

Evropska vlada može ostati i bez podrške Evrope. Ova će se baviti svojim problemima. Inicijativa Božidara Đelića da se iz naknadno odobrenih sredstava iz kase EU za prevladavanje krize deo para uputi ka Zapadnom Balkanu, pre će se svesti na neku simboličku milostinju nego na realnu pomoć. Raspad najveće opozicione stranke drži Brisel u uverenju da je Tadićeva garnitura stabilna i evropska birokratija nema tu vrstu političkog pritiska da održi jednu vladu u strahu od nekog ko bi mogao da pomuti opšti evropski zanos zapadnobalkanskih vladajućih elita.

Bićemo nekako sami na vetrometini globalnih kretanja, u godinama kada će sebičnost biti jača od solidarnosti i prodavaćemo porodičnu srebrninu po ceni koju kupac odredi.

Ako je teško definisati razmere krize koja će tek da nas pogodi i ako je podjednako teško prognozirati koliko će trajati recesija u svetu, nije teško definisati kakva nam je vlast potrebna.

Može i ista ova iz novogodišnje poruke Borisa Tadića - ali, sasvim drugačija. Da bi bila drugačija, mora se promeniti konsenzus oko koga je sastavljena, a posebno prioriteti kojih se pojedine partije, činioci vlade, drže kao „pijan plota”.

Na dnevnom redu nije, dakle, pitanje novih izbora, već novog izbora.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner