Početna strana > Rubrike > Politički život > “Kineska četvrt” u Ečki
Politički život

“Kineska četvrt” u Ečki

PDF Štampa El. pošta
Miroslav Samardžić   
nedelja, 21. novembar 2021.

Skupština grada Zrenjanina na sednici održanoj 21. septembra izmenila je Generalni regulacioni plan (GRP) za nesljeno mesto Ečka. U neposrednoj bilizini ovog sela, koje je nekoliko kilometara udaljeno od Zrenjanina, gradi se gigantska fabrika automobilskih guma kineske kompanije Linglong, a pored njega će prolaziti i budući autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad. Linglong planira da gradi stambeno naselje u Ečki koje je, bez sumnje, namenjeno radnicima iz Kine  koji će tu, najverovatnije, biti privremeno ili stalno nastanjeni. Prema pisanju lista Danas, za sada je predviđena izgradnja  pet  stambenih zgrada i jedna poslovna, na površini od 30.000 kvadratnih metara. Dosadašnjim GRP-om bilo je predviđeno da se u selima na teritoriji Grada Zrenjanina mogu podizati objekti sa najviše četiri nadzemne etaže. Lokalni urbanisti smatraju da ovakvo rešenje omogućava očuvanje slike predela, kao i zaštitu od stvaranja pojačanih uticaja vetra. Linglong je tražio da se omugći izgradnja objekata sa pet etaža. Gradski urbanisti nisu prihvatili takav zahtev, ali, kao što se i pretpostvljalo, Skupština je izašla u susret stranoj korporaciji. Budući da je izgranja ogromne fabrike vać narušila izgled predela, odbornici nisu bili u dilemi kako da postupe. A verovatno da ih niko nije ni pitao. Zrenjaninski odbor SNS-a već više od godinu dana je pod nekim vidom prinudne uprave čiji zadatak je da gradska vlast ispunjava sve zahteve Linglonga.

Kad se saberu dosadašnje donacije i troškovi izgradnje autoputa, ispada da Srbija ulaže gotovo isti iznos sredstava kao i Linglong, ali,naravno, ona neće imati udeo u vlasništvu

Ovo je samo jeadn od brojnih ustupaka koji su do sada Grad Zrenjanin i Republika Srbija učinili Linglongu. Kineska megakorporacija već je od naše države dobila donaciju u iznosu od 85 miliona evra. Pored toga, gradiće se autoput, koji nama nije neophodan, i koji će verovatno biti finasiran iz kreditita koji će naša države uzeti od neke kineske banke. Na izgradnji puta verovatno će biti angažovane firme i radnici iz Kine. Za sada još nema zvaničnih informacija o načinu na koji će ovaj veliki saobraćajni projekat biti finansiran, ali nezvanično se pominjalo da njegova vrednost iznosi 710 milona evra. Kad se saberu dosadašnje donacije i troškovi izgradnje autoputa, ispada da Srbija ulaže gotovo isti iznos sredstava kao i Linglong, ali,naravno, ona neće imati udeo u vlasništvu.

Do sada je u vezi sa kineskom gumarom najveća pažnja javnosti poklanjana eventualnim štetnim posledicma na životnu sredinu. Ne radi se samo o zdravlju stanovništva. Izgradnja gigantske fabrike guma u popoprivrednom području krajnje je problematična. Malo je verovatno da će se Linglong pridržavati domaćih ekoloških standarda. Fabrika se podiže u Banatu, a njeni proizvodi namenjeni su evropskoj automobilskoj industriji. Da je ekološki bezbedna, ona bi bila  locirana u nekoj državi članici EU

Zrenjaninsko udruženje “Građanski preokret” (GP) u više navrata je saopštilo da izgradnju kineske fabrike prate brojne povrede domaćih propisa. Kao i za druge velike strane kompanije, ni za Linglong naši zakoni faktički ne važe. 

Do sada je u vezi sa kineskom gumarom najveća pažnja javnosti poklanjana eventualnim štetnim posledicma na životnu sredinu. Ne radi se samo o zdravlju stanovništva. Izgradnja gigantske fabrike guma u popoprivrednom području krajnje je problematična. Malo je verovatno da će se Linglong pridržavati domaćih ekoloških standarda. Fabrika se podiže u Banatu, a njeni proizvodi namenjeni su evropskoj automobilskoj industriji. Da je ekološki bezbedna, ona bi bila  locirana u nekoj državi članici EU. Linglong i dolazi u Zrenjanin kako bi mogao da smanji troškove proizvodnje u odnosu na one koji postoje u evropskim  državama. Lokalni funkcioneri ističu kako će u fabrici biti primenjena najmodernija nemačka tehnologija. Takvi pokušaji smirivanja lokalnog stanovništva nisu mnogo uverljivi. Uostalom, i u Aušvicu je bila primenjena nemačka tehnologija.

Poslednjih godina domaće vlasti  sve češće najboljolje obradive površine stavljaju na raspolaganje stranim preduzećima. Pre nekoliko godina zrenjaninska skupština dodelila je u tridesetogodišnji zakup skoro 2.500 hektara najplodnije zemlje u državnom vlasništvu  nemačkoj kompaniji Tenis, koja je najavila da će podići više velikih farmi svinja. Do sada od tog posla, srećem, nije bilo ništa, a Tenis nije počeo da obrađuje te površine. Domači ratari su tada  bezuspešno protestovali i tražili da oni zakupe to zemljište. Izgleda da je u Srbiji izbledelo sećanje na bilans srpsko-nemačkih odnosa u dvadesetom veku. Treba podsetiti da su tada Srbi masovno ginuli kako naša zemlja ne bi bila nemačka.

Nisu važni samo ekološki  i finansijski aspekti dolaska Linglonga u Zrenjanin. Postoje brojne socijalne i poltičke posledice. Na gradilištu fabrike već radi veliki broj kineskih radnika. Izgradnja stambenog naselja u Ečki nedosmisleno nagoveštava da će i u proizvodnji biti angažovani strani radnici. Ogromna ulaganja naše države neće mnogo povećati ponudu novih radnih mesta dostupnih lokalnom stanovništvu.Najboje plaćeni poslovi verovatno će biti rezervisani za radnike iz Kine, a veličina stmbenog kompleksa u Ečki nagoveštava da ih neće biti malo. 

Zbog ogromene vrednosti investicije, izvesno je da će Linglong imati veliki politički uticaj, ne samo u gradu, već i celoj državi. Bez obzira na to ko je bude činio, lokalna vlast neće smeti da donese nijednu odluku koja ne odgovara ovoj fabrici. Direktor Linglonga u narednom periodu biće najuticajnija politička ličnost, ne samo u Zrenjaninu. Strani investitori uvek uživaju zaštitu svojih država, koje su često najmoćnije u svetu. Nema dileme oko toga ko će nadjačati u konfliktu interesa između Zrenjanina i Kine.

Iskustva iz drugih država svedoče da se među kineskim radnicima nalazi i ne mali broj pripadnika bezbednosnih službi NR Kine. Uzimajući u obzir njihovu tehnološku opremljenost, realno je očekivati da oni neće svoju delatnost ograničavati samo na radnike iz svoje države

Iskustva iz drugih država svedoče da se među kineskim radnicima nalazi i ne mali broj pripadnika bezbednosnih službi NR Kine. Uzimajući u obzir njihovu tehnološku opremljenost, realno je očekivati da oni neće svoju delatnost ograničavati samo na radnike iz svoje države. Kada je aktivista GP Ivan Živkov nedavno pokuša da ispred gradilišta Linglonga  da izjavu za jednu stranu televiziju, nepoznati uniformisani ljudi, po izgledu Kinezi, su ga u tome ometali. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije bi trebalo da odgovori na pitanje da li u našoj zemlji  borave i deluju pripadnici kineskih bezbednosnih službi. 

U vreme popisa iz 2011. Ečka je imala 3.999 stanovnika. Radi se o starom banatskom naselju u kome vekovima zajedno žive Srbi (2011- 54,57%) Rumuni (2011-30,13%) i malobrojniji pripadnici drugih narodnosti. Oni se se međusobno dobro poznaju i među njima nisu do sada postojale značajnije nesuglasice. Šta će se desiti kada u selu bude izgrađena “kineska četvrt”? Očigledno, tada će doći do nagle promene nacionalnog sastava stanovništva. U neposrednom kontaktu naći će se domaće tradicionalne zajednice sa ljudima koji pripadaju različtoj kulturi i civilizaciji. Rapidne promene te vrste po pravilu imaju za posledicu rast tenzija i netrpeljivosti.. Problemi mogu nastupiti ukoliko poslovanje Linglonga bude na bilo koji način ugrožavalo lokalno stanovništvo, koje od njega neće imati velike koristi. Ne samo da mogu nastupiti sukobi sa kineskim radnicima, već će se i srpsko-rumunski  odnosi odvijati u potpuno drukčijim okolnostima od onih koji su u naselju postojale vekovima. Sociolozima će biti zanimljivo da posmatraju šta će se dešaviati u Ečki. Tako radikalnih promena u multkulturnoj stvarnosti ovog sela do sada nije bilo.  

Neoliberalizam počiva na konceptu tzv.”otvorene tržišne privrede”. Prema zastupnicima tog stanovišta, država samo treba da ukloini sve prepreke slobodnom kretanju kapitala, roba i usluga i tada, navodno, dolazi do dinamičnog privrednog rasta. Bogate zapadne države, koje nameću svima ovaj model privrednog razvoja, ta pravila primenjuju samo kad im odgovraraju. Perfirene države moraju da prihvate i slobodno kretanje radne snage. Ovakav zahtev ne čudi. Još sredinom četrdesetih godina dvadesetog veka ekonomista Mihal Kalecki pokazao je zašto kapitalizam ne trpi punu zaposlenost. U takvoj situaciji kapital gubi dominaciju nad radnom snagom. Svaki radnik koji je nezadovoljan visinom zarade ili uslovima rada može da pređe kod drugog poslodavca. Troškovi radne snage tada rastu, profiti padaju, a radnička klasa stiče političku moć. 

Strane kompanije koje izvode infrastrukturne radove u Srbiju već zapošljavaju radnike iz drugih država. Kineska preduzeća obično ih dovode iz svoje zemlje. Otuda otpada glavni argument režima Aleksandra Vučića da subvencionisanje stranih preduzeća obezbeđuje otvranje novih radnih mesta za naše radnike

Poslednjih decenija u Srbiji postoje izraženi depopulacioni trendovi. Najsposobniji mladi ljudi napuštaju zemlju, migracioni saldo je negativan.. Demografski proces starenja uzeo je maha, tako da se smanjuje i kontigent radne snage. Strane kompanije koje izvode infrastrukturne radove u Srbiju već zapošljavaju radnike iz drugih država. Kineska preduzeća obično ih dovode iz svoje zemlje. Otuda otpada glavni argument režima Aleksandra Vučića da subvencionisanje stranih preduzeća obezbeđuje otvranje novih radnih mesta za naše radnike. Doduše, tačno je da takvom ekonomskom politikom Vučić omogućava angažovanje suvišnih proizvodnih kapaciteta i nezaposlene radne snage iz Kine. Ali, mi od takvog pristupa imamo više štete nego koristi. 

Neoliberalnu tranziciju u Srbiji prati i populacioni inženjering. Menja se društveni ambijent doseljavanjem ljudi koji pripadaju ne samo različitim kulturama, već i civilizacijama. Kulturna heterogenost Balkana dobija nove aspekte. 

Za kapitalistička preduzeća takva situacije je više nego povoljna. Kada su radnici etno-kulturno fragmentiranni, oni su manje sposobni da stvaraju organizacije, poput sindikata i političkih partija, preko kojih bi mogli da poprave svoj položaj. Osim toga, kapitalisti mogu da pobuđuju etničku netrpeljviost među radnicima i da ih tako onesposobe za kolektivnu akciju. Takvu strategiju u suzbijanju klasne borbe oni naročito uspešno mogu da koriste ukoliko radnici iz jedne etno-kulturne grupa imaju bolje plaćena poslove u odnosu na svoje kolege koji pripadaju nekoj drugoj naciji ili religiji. Do takve situacije bi lako moglo doći kad je Linglong u pitanju. Takođe, kad je etničaka struktura radnika drukčija od one koja postoji u lokalnoj zajednci, oni u sukobu sa vlasnicima kapitla ne mogu računati na podršku sugrađana.   

Desničarske organiazcije u Srbiji pokušavaju da podstaknu moralnu paniku kod domaćeg stanovništva kad su migranti, pretežno muslimani, u pitanju. Radi se o ljudima koji kroz Srbiju samo prolaze i nemaju nameru da se u njoj nastane.  Desnica, kao i obično, skreće pažnju sa problema koji nastaju zbog strukturnih protivrečnosti kapitalizma. Mnogo složenija situacija nastupiće ukoliko se broj stranih radnika u malim lokalnim zajednicama bude povećavao. Taj problem odavno postoji u zapadnoevropskim državama. Sve složenija etno-kulturna struktura populacije u zapadnim društvima, praćena pogoršanjem socijalnog položaja dobrog dela domaćeg stanovništva, dovela je do rasta netrpeljivosti prema strancima i do jačanja ultradesnice. I u Srbiji do toga može doći.

Etnička problematika je kranje kompleksna. U kulturno složenim zajednicma, na žalost, mngo češće dolazi do sukoba, nego do tolerancije i saradnje. Pogotovo je to slučaj ukoliko se nagle promene dešavaju u sitaucijama društvenih kriza.  

(Autor je politikolog iz Zrenjanina, 24. septembar 2021. godine)

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner