Početna strana > Rubrike > Politički život > Proces integracija Srbije u EU vraćen na početak?
Politički život

Proces integracija Srbije u EU vraćen na početak?

PDF Štampa El. pošta
Dušan Kovačev   
sreda, 12. februar 2020.

Nastavak evrointegracija Srbije će biti dugo i mučno napredovanje ka članstvu u Evropskoj uniji nemačkog naroda. Odmah nakon sprovedenog Bregzita, raspala EU je Srbiji poslala svog „neverovatno nepristojnog“ komesara da Vučićevom režimu javi: razbili se lončići i puj-pike ne važi. Dvodecenijski proces srpskog putovanja u „EU koja nema alternativu“ vraćen je na početak.

Ich will den Tag noch einmal leben, will die Sonne nochmal sehen

Will den Regen und den Wind noch einmal spür'n

Ich will die Liebe nochmal geben, will den Hass noch mal erleben

Will die Leiden und den Schmerz noch einmal fühl'n[1].

Rockwasser, Noch Einmal

Čim su se iz Brisela iskrcali Englezi, u Beograd je pohitao komesar za  susedstvo i proširenje EU Oliver Varhelji. Njega su evropski mediji prošle godine doslovno nazvali „neverovatno nepristojnim“, jer je u diplomaatskom ophođenju poznat po psovkama, dranju i drugim grubostima. Pomenutim medjima je poznato i da je Predsednik R. Srbije pozdravio Varheljijevo imenovanje na visoku funkciju EU.

Dirljivo je kako su domaći mediji zabašurili činjenicu da Srbija na putu u EU vraćena na početak tog puta.

Visoki predstavnik Evropske unije koja je upravo počela da se dezintegriše, obećao je da će u procesu integracija Srbije u Evropsku uniju nemačkog naroda prema Srbiji biti primenjena ili tehnologija otvaranja i zatvaranja pregovarčkih poglavlja ili „nova metolologija“. Nacrt kojeg je podneo Varhelji umesto pregovaračkih poglavlja ima „klastere“, „lične zasluge“ i „pozitivne i negativne posledice“. Nacrt sadrži i mogućnost da se finansiranje iz EU fondova „prilagodi naniže“, čime se srpskom režimu stavlja u izgeled da krnja EU može i da joj ne da milostinju koje joj je obećala. U stvari, komesar je bio direktan, a njegove reči je prenela RTS: „Suspenzija fondova je jedna od sankcija, kao i ponovno otvaranje pregovora u poglavljima koja su već zatvorena ili suspendovanje pregovora“. Valjda je u okviru „nove metodologije“ Varhelji naveo da „Srbija ne može u EU bez dobrosusedskih osdnosa sa svima u regionu uključujući i Kosovo“. Ali, po Varheljijevim rečlima, „Srbija nije obavezna da se priključi novoj metodologoiji“. „Nova metodologija“ koju je predstavio Varhelji temelji se na rečima koje je on nazvao „principima“, a  više zvuči kaofrazeologija: „kredibilnost, predvidljivost, dinamika i političko vođstvo“. Predsednik Srbije je rekao da prema ovakvoj metodologiji ima „simpatije“. Međutim Nacrt koji sadrži „novu metodologiju“ integracija Srbije u Evropsku uniju nemačkog naroda našoj javnosti nije stavljen na uvid.  Najzad, Varhelji je izjavio nešto sasvim neobično, što sasvim protivureči smislu onoga radi čega je došao u Srbiju: „Ne mogu se nametati nova pravila zemljama koje su već u procesu“.

Iako su Varheljija veoma lepo i s puno povoerenja prema „novoj metodologiji“ dočekali Predsednik R. Srbije, Predsednica Vlade, ministarka za evropske integracije i drugi visoki zvaničnici vladajuće stranke ministar spoljnih poslova Ivica Dačić nije bio zainteresovan za novu metodologiju. Njega je u susretu s Varheljijem zanimalo zapto EU ćuti o situaciji na Kosmetu i u Crnoj Gori. Da li je znao da se ni u jednom „klasteru“ Nacrta kojeg je doneo Varhelji Kosovo i Metohija uopšte ne pominju?

Srbija koja se hronično zadužuje  i gde se sve teže podnosi zaposlenje u realnom sektaru privatizovane privrede,  u zadnjih deset godina je od EU dobila dve i po milijarde evra pomoći. Srbiji su upravo obećana sredstva IPAP i IPARD pomoći. Radi se o sredstvima od 211 miliona evra koja će biti uložena u budžet R. Srbije. Ovim je Evropska unija nemačkog naroda obećala sredstva vladajućem režimu čiji glavni korisnici će biti zaposlenici na državnom poslu. U nizu nabrojanih namenskih celina naučno-obrazovni projekti „Horizont“ i „Erazmus“ ipak nisu najmanje stavke. Još manja sredstva namenjena su za rešavanje problema  prirodnih katastrofa.

Dakle, sav onoliko slavljeni i hvljeni trud oko „otvaranja poglavlja“ u pregovorima sa EU prethodnih godina više nema nikakvog smisla. Od ostatka EU (Evropske unije nemačkog naroda) srpski režim će i dalje dobijati dobijati milostinju, a ako po mišljenju Berlina ne budu dobri, biće manje milostinje od Brisela. Njih tamo Srbija kao članica unije ne zanima u smislu suverenog subjekta EU, već isključivo kao deo konglomerata zvanog „Zapadni Balkan“ i kao depo za ilegalne migrante koje nemogu da integrišu.

U Evropsku uniju nemačkog naroda nas neće primiti ako se ne izmirimo sa komšijama koje i onako neće da se izmire sa nama, već hoće produbljuju komšijsku svađu u nedogled. Znači nikad.

Zar da verujemo da je bez Velike Britanije EU još evropskija Evropska unija? Da će „Zapadni Balkan“ biti još evropskija Srbija? Jedini preostali smisao evroinategracija Srbije u EU je da se kroz IPAP i IPARD programe i dalje nagrađuje režim za vernost besmislenim, a štetnim evrointegracijama. U srpskom jeziku reč kojom se naziva ova poajva naziva. Znate li koja je to reč?

 


[1] Želim da živim dan ponovo, želim ponovo da vidim sunce / Želim da ponovo osećam kišu i vetar / Želim da ponovo vodim ljubav, želim ponovo da doživim mržnju / Želim da ponovo osetim patnju i bol.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner