Početna strana > Rubrike > Politički život > Za pozitivnu sliku Francuske u Srbiji zaslužan je Gujon, a ne Makron - EU agenda deluje sve bajatije
Politički život

Za pozitivnu sliku Francuske u Srbiji zaslužan je Gujon, a ne Makron - EU agenda deluje sve bajatije

PDF Štampa El. pošta
Nikola Tanasić   
petak, 19. jul 2019.

Jedan od autora i urednika NSPM Nikola Tanasić komentarisao je posetu francuskog predsednika Emanuela Makrona za francuski portal BoulevardVoltaire, NSPM ovaj kratki intervju prenosi u celini.

Kako je Emanuel Makron dočekan u Srbiji?

Srbija ima tradiciju toplog dočekivanja stranih zvaničnika, i prva poseta jednog predsednika Francuske nakon 2001. godine i u javnosti, i u medijima propraćena je kao krupna stvar. Ako se stavi na stranu uobičajena gomila plaćenih partijskih aktivista koji su klicali dvama predsednicima - što je redovan prizor na svim javnim skupovima u kojima učestvuje predsednik Vučić - sve je prošlo glatko, a Makronov emotivni govor o ulozi Srbije u Velikom ratu, kao i poseta grobu srpske nacionalne heroine i najodlikovanije žene u Prvom svetskom ratu Milunke Savić, toplo su primljeni u medijima. U svim ostalim aspektima ovo je bila poseta nalik na posetu bilo kog drugog stranog zvaničnika.

Iako su se srpske vlasti i mediji trudili da Makronovu posetu predstave kao kontrateg Putinovoj poseti početkom godine, ovaj put nije bilo toliko jagme, jer Makron jednostavno nije popularan među građanima Srbije.

Nediplomatski incident kada je francuski predsednik javno nazvao Srbiju i Kosovo „dvema evropskim državama“ – što je gest kakve čak i američke diplomate uglavnom izbegavaju u javnim obraćanjima u Srbiji - namerno je ignorisan u medijima koji su pod državnom kontrolom (a to je većina njih), ali nije ostao nezapažen u patriotskom delu srpske javnosti.

Da li je ova poseta izbrisala diplomatski propust od 11. novembra prošle godine?

Kao što sam već rekao, srpske vlasti još tada nisu htele da prave problem od tog incidenta, ali je šira javnost to doživela kao veliku uvredu, koju neće lako zaboraviti. Tokom svog govora u Beogradu, Makron je krupnim rečima hvalio ulogu i žrtve Srbije u Velikom ratu, ali svi se dobro sećaju da Srbiju nije pomenuo nijednom tokom svog govora povodom stogodišnjice primirja u Prvom svetskom ratu 11. novembra 2018. godine. Zato su njegove reči ostavile utisak neiskrenosti i nepoštenog, praznog laskanja.

Srećom po francusko-srpske odnose, srpska javnost je prethodnih meseci obratila dosta pažnje na publikacije u francuskim medijima, pre svega u „Figarou“ i „Le Mond diplomatiku“, koje su pokrile kako incident od 11. novembra, tako i ovogodišnju dvadesetogodišnjicu nelegalnog NATO bombardovanja Srbije, i tekuću situaciju na Kosmetu, sa mnogo simpatija i razumevanja za srpsku stranu. Trud autora i novinara poput ovih, kao i izuzetno omiljenog francuskog humanitarca Arno Gujona, glavni je razlog što Srbija smatra Francusku za „prijateljskiju“ zemlju u odnosu na druge velike sile Zapada.

Makron smatra da je „mesto Srbije u EU, ali da ni Brisel, ni Beograd nisu za to spremni“. Šta Vi mislite o tome?

Srbija ima ekstremno proevropsku političku elitu i većinski evroskeptično stanovništvo, tako da je u cilju održavanja političke paradigme da „EU nema alternativu“ neophodno neprekidno „podgrevati“ ideju da „Srbija pripada EU“. U tom smislu, i srpska elita, i predsednik Vučić lično, imaju velika očekivanja od Emanuela Makrona i njegovog naglašenog proevropskog stava, pogotovo sad, kad prva evrointegratorska zvezda Balkana Angela Merkel silazi sa pozornice. Ali, teško da će to biti dovoljno.

Što se tiče stranih zvaničnika, evrointegracije se uvek pominju samo u kontekstu sledeće prepreke koju zemlja-kandidat treba da preskoči. Tako je bilo i sa Makronom - pomen evrointegracija je za njega bio samo šlagvort za otvaranje pitanja dijaloga Beograda i Prištine. Uprkos činjenici da, nakon 6 godina pregovora na najvišem nivou, vlasti na Kosmetu otvoreno odbijaju da sprovedu u delo doslovno svaku obavezu koju su preuzele tokom pregovora, zapadne diplomate, uključujući tu i Makrona, traže „nove kompromise“, iako je Srbija do sad bila jedina strana koja je pravila ikakve kompromisne ustupke. Istovremeno, EU politički nema ništa što bi Srbiji mogla da ponudi zauzvrat, budući da većina zemalja-članica Unije neće ni da uzme u obzir mogućnost prijema novih članova. To je razlog što EU agenda u u srpskoj javnosti ubrzano postaje bajata, uprkos stalnom podgrevanju.

Original intervjua objavljen je na francuskom portalu BulevardVoltaire

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner