Početna strana > Prenosimo > Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju - doprinos pravdi i pomirenju
Prenosimo

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju - doprinos pravdi i pomirenju

PDF Štampa El. pošta
Teodor Meron   
utorak, 20. novembar 2012.

(Politika)

Kako se približavaju poslednje godine Međunarodnog suda, veoma sam ponosan na to što su ljudi u državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije, u saradnji s međunarodnom zajednicom, stvorili instituciju koja je služila kao kamen temeljac svetske borbe za pravdu i protiv nekažnjivosti. Međunarodni sud postigao je uspeh koji je daleko prevazišao sva očekivanja. Na širem, međunarodnom nivou primenio je praksu koja je prethodno bila u domenu teorijskih koncepata međunarodnog prava, poslužio kao obrazac za druge međunarodne pravosudne institucije i uspeo da pred lice pravde izvede sve žive osobe protiv kojih je podigao optužnice. Uspeh Međunarodnog suda otvorio je put za druge adhokmeđunarodne sudove koji se bave zločinima počinjenim u drugim sukobima. Takođe bio je od presudne važnosti za stvaranje impulsa koji je kao rezultat imao osnivanje trajnog Međunarodnog krivičnog suda.

Uticaj Međunarodnog suda bio je posebno važan u državama nastalim na području bivše Jugoslavije. Međunarodni sud je stekao zasluženu reputaciju nezavisne, pravične i nepristrasne institucije. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da je Međunarodni sud krivično gonio osobe sa svih strana u sukobima. Pravičnost Međunarodnog suda potvrđuje činjenica da su neka od suđenja okončana oslobađajućim presudama. Osuđujuće presude su izrečene samo u onim slučajevima kada su međunarodne sudije bile mišljenja da je izvedeno dovoljno dokaza koji dokazuju krivicu optužene osobe van razumne sumnje. Uloga Međunarodnog suda kao nepristrasnog presuditelja o činjenicama pomogla je da se utvrdi neutralniji opis sukoba nego što bi to inače bilo moguće.

Osim njegovog pravosudnog rada, posebno sam ponosan na saradnju Međunarodnog suda s pravosudnim sistemima u državama nastalim na području bivše Jugoslavije. Inovativni programi poput projekta „Pravda i ratni zločini” pomogli su da se obezbedi da se krivični postupci za ratne zločine vode na nacionalnom kao i na međunarodnom nivou. Outreach napori Međunarodnog suda (objašnjavanje i približavanje rada suda) usmereni ka institucijama civilnog društva pomogli su promovisanje mira i pomirenja. U ovom kontekstu, rad predstavnika Outreach programa (program koji približava rad suda zajednicama kojih se najviše tiče)u školama i na univerzitetima širom bivše Jugoslavije treba posebno spomenuti.

Naravno, dostignuća Međunarodnog suda nisu lek za sve probleme s kojima se susreće područje bivše Jugoslavije nakon sukoba tokom devedesetih godina XX veka. Neke od aktivnosti Međunarodnog suda su na meti kritike, mada me ohrabruje činjenica da su Međunarodni sud, u različitim trenucima, kritikovali širom bivše Jugoslavije pripadnici svih etničkih grupa i predstavnici svih političkih usmerenja. Za mene je to potvrda da je naš rad pravičan i da nije politički motivisan.

Čak i u sferi pravde u tranziciji, suđenja predstavljaju neophodan, ali ne i dovoljan napor. Dugoročni mir i pomirenje mogu biti ostvareni samo širokim naporima, u koje se ubraja i važan rad koji preduzimaju mnoge nevladine organizacije i predstavnici vlasti u državama nastalim na području bivše Jugoslavije i šire.

U takvim okolnostima, kontinuirani i inkluzivni dijalog, kako o ulozi Međunarodnog suda, tako i o širim pitanjima pravde i pomirenja,neophodan je da bi se uspešno prevazišli permanentni izazovi s kojima se susreću države nastale na području bivše Jugoslavije. Stoga mi je veoma drago što u narednim sedmicama naš Outreach program organizuje seriju konferencija koje će se skoncentrisati na takva pitanja. Na ovim konferencijama će učestvovati različiti akteri, uključujući žrtve sukoba i mlade ljude. Čvrsto sam uveren da samo kroz takav dijalog zajednice mogu prevazići nasleđe sukoba.

Kada razgovaram s ljudima iz bivše Jugoslavije često sam iznenađen njihovim promišljenim pristupom sukobima koji su obeležili veći deo poslednje decenije XX veka. Oni na dirljiv način govore o patnjama koje su pretrpeli oni i drugi ljudi, o ulozi koju pravda ima u promovisanju pomirenja kao i o svojim nadama za budućnost. Svesrdno se nadam da će rad Međunarodnog suda i diskusije o njegovoj ulozi nastaviti da doprinose takvim refleksijama.

Teodor Meron, Predsednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

(„Politika“, ne deleći stavove Teodora Merona, objavljuje njegov tekst, kako bi on tokom narednih dana poslužio kao osnov za raspravu o stvarnim dometima rada Haškog Tribunala na našim stranicama. Meronov tekst je trebalo da bude objavljen neposredno pre održavanja međunarodne konferencije „Nasleđe Međunarodnog krivičnog suda u bivšoj Jugoslaviji“, koja je otkazana, a trebalo je da se održi 22.novembra u Beogradu.Dvadeseta godišnjica od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju brzo se približava. Nakon što je prokrčio put međunarodnoj krivičnoj pravdi, Međunarodni sud se bliži kraju svog rada. Počinjemo da prenosimo funkcije na Mehanizam za međunarodne krivične sudove, koji će na kraju preuzeti sve funkcije Međunarodnog suda.)