Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Američka mornarica „vraća ravnotežu” u Aziji
Savremeni svet

Američka mornarica „vraća ravnotežu” u Aziji

PDF Štampa El. pošta
Dan Levin   
četvrtak, 14. jun 2012.

(Vorld njuz, 2. jun, 2012)

Na samitu u Singapuru ministar odbrane Leon Paneta proklamovao je novo usmerenje mornaričkih efektiva na Pacifiku. Dan Levin piše zašto su kineski teritorijalni sporovi doveli region do same ivice.

Stojeći pred auditorijumom sačinjenom od ministara odbrane, generala i političara iz cele Azije i Zapada u Singapuru američki ministar odbrane Leon E. Paneta pružio je najdetaljniji opis nove američke vojne doktrine u regionu Azije i Pacifika. Namera govora je bila da se primiri Kina koja postaje sumnjičava usled američkog prisustva u regionu, ali takođe i da ublaži strahove azijskih saveznika usled jačanja vojne sile Pekinga. Vrhunac nove strategije predstavljaće pojačanje “projekcije sile” što podrazumeva dislokaciju 60 procenata ratnih brodova mornarice u Pacifiku do 2020, što je povećanje u odnosu na trenutnih 50 procenata.

Paneta je pokušavao da razjasni prethodnu izjavu Obamine administracije o tome da će “stožer” predstavljati Azija i da će se Sjedinjene Države vratiti sa većom silom u region što će predstavljati glavnu preokupaciju američke vojne moći.  

“Ne činite grešku - na stabilan, promišljen i dugotrajan način- vojska Sjedinjenih Država vraća ravnotežu i donosi poboljšane kapacitete u ovaj vitalni region”, izjavio je Paneta. 

Svestan ponavljanih tvrdnji iz Pekinga da Sjedinjene Države tragaju za načinom da ograniče Kinu i da se bez razloga mešaju u njene vitalne interese, Paneta je opravdao novu strategiju na osnovu geografske legitimnosti. “Mi preuzimamo ovu ulogu ne kao udaljena sila već kao deo pacifičke porodice nacija”, on je to rekao okupljenima na godišnjem Šangrila skupu, koji je organizovan od strane Međunarodnog instituta za strateške studije.

Panetina deklaracija je došla u vreme povećanja tenzija u regionu pošto su Kina i Filipini zaključani u diplomatskom tesnacu nad hridima u Južnom kineskom moru. Obe zemlje tvrde da je taj deo teritorije njihov, iako ono što je u pitanju daleko prevazilazi nekoliko stena. Ispod morskih talasa počivaju ogromne količine nafte i gasa, dok površinske vode predstavljaju važnu međunarodnu trgovinsku rutu: svake godine putem te trase obavlja se američka trgovina vredna 1,2 biliona dolara. Brojne druge azijske nacije čije teritorijalne vode izlaze na more, uključujući Vijetnam, Singapur i Maleziju takođe imaju teritorijalnih pretenzija i posmatraju pomno ovaj spor.

”Kinezi ne žele da budu priterani uz zid i da budu prisiljeni da se predaju”.

Teritorijalni spor je otpočeo jednu vrstu regionalne trke u naoružanju dok azijske nacije nastoje da se zaštite u svetlu rastuće kineske vojne moći. Citirajući Međunarodni institut za strateške studije, Paneta je istakao da će ovogodišnji ukupno procenjeni vojni trošak svih azijskih nacija prevazići evropski po prvi put.

Tokom dana, na panel sednici i u tihim razgovorima duž hodnika američki zvaničnici i njihovi saveznici urgirali su za diplomatski napredak u brojnim pitanjima od Južnog kineskog mora do Severne Koreje.  

Ali smetnja u svakoj sobi bila je Kina, koja je ove godine odbila da pošalje vladine ili vojne zvaničnike najvišeg nivoa. Neki posmatrači su ovo protumačili kao namerno ignorisanje kako bi se izbegla konfrontacija koja bi mogla da poremeti pažljivo isplanirane poteze kineske vlade.

“Kinezi ne žele da budu priterani uz zid i da budu prisiljeni da se predaju”, rekao je analitičar koji je zatražio da ostane anoniman usled političke osetljivosti ovog pitanja. “Oni više vole da operišu iza zatvorenih vrata u ambijentu koji sami izaberu”.

U svom govoru, Paneta je negirao da Sjedinjene Države pokušavaju da povrate ravnotežu potpuno na račun Kine. Umesto toga on se fokusirao na značaj koji će Azija imati u savremenom dobu u kome su američki interesi tesno povezani sa globalnom ekonomijom. “U ovom 21. veku Sjedinjene Države prepoznaju da naš napredak i naša sigurnost zavise još i više od azijsko-pacifičkog regiona”, istakao je Paneta. 

Ovo su bile uobičajene teme Panetinog govora, koji je ocrtao vojnu doktrinu koja štiti međunarodni poredak dok je istovremeno produbio i proširio bilateralne i multilateralne odnose u Aziji.

Ostali američki zvaničnici su bili manje obazrivi u kritikovanju Kine. Senator DŽozef Liberman iz Konektikata, predsedavajući komiteta senata za nacionalnu bezbednost i za odnose u vladi bio je prisutan zajedno sa senatorom DŽonom Mekejnom iz Arizone. Obojica su podržali novu strategiju i izjavili su da će ona pomoći da svet promoviše mir.

“Mi treba da nađemo srednji put koji ne dozvoljava Kini da teroriše svoje susede”, izjavio je Liberman u intervjuu. Govoreći o trenutnom pomorskom sporu on je izjavio: ”ukoliko postane gore i utiče na našu slobodu trgovine u Južnom kineskom moru to će imati katastrofalne posledice po našu ekonomiju”. 

Tokom svog govora, Paneta je objavio da Sjedinjene Države nameravaju da zamene brodove koji se povlače iz upotrebe sa najmodernijom flotom koja je na raspolaganju i da je pošalju u region Pacifika. On je izjavio da će za nekoliko godina šest nosača aviona biti u regionu zajedno sa većinom krstarica, podmornica, razarača i priobalnih ratnih brodova.  

Američko vojno jačanje u Aziji nije ništa novo, izjavio je Paneta, već ono predstavlja povratak u region koji je bio domaćin američkog prisustva šest decenija: ” mi smo bili ovde nekada , mi smo ovde sada i mi ćemo biti ovde i u budućnosti”.

Sa engleskog preveo: Vladimir Jevtić