Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Anti-amerikanizam na Bliskom istoku jači nego ikad
Savremeni svet

Anti-amerikanizam na Bliskom istoku jači nego ikad

PDF Štampa El. pošta
Ted Galen Karpenter   
nedelja, 24. jul 2011.

(The National Interest, 18.7.2011)

Rezultati nove Zogby ankete potvrđuju da su stavovi prema SAD među arapskim stanovništvom negativniji nego ikad. Reakcija na taj podatak u ovoj zemlji opšte uzev podeljena je na dva kampa. Jedna frakcija slegne svojim kolektivnim ramenima i prigrli zgodan izgovor da Arapi stalno mrze Sjedinjene Države. To je istorijski netačno, a sama ideja ima i podmuklu implikaciju da je anti-amerikanizam ugrađen u arapski DNK, umesto da predstavlja reakciju na politiku Vašingtona u tom delu sveta.

Suprotno tumačenje, ono iz drugog kampa, je da je to neprijateljstvo još uvek nasleđe iz Bušove ere i da će predsednik Obama vremenom poboljšati imidž SAD u arapskom svetu kao što je to učinio u Evropi i nekim drugim regionima (za ranije argumente u tom pravcu, pogledati ovde i ovde). Nažalost, ima jedan veliki problem sa tom tezom. Bilo je merljivog pomaka u arapskim stavovima prema SAD nakon nekih ranih Obaminih komentara i gestova, posebno njegovog govora u Kairu 2009. godine. Ali taj početni rast popularnosti ne samo da je nestao, već su pozitivni stavovi o SAD u mnogim islamskim zemljama sada niži nego što su bili na kraju Bušove administracije.

Većina Arapa nije imala nikakve iluzije o američkoj spoljnoj politici prema regionu pod DŽordžem Bušom - a kad smo već kod toga, niti pod većinom njegovih prethodnika

Postoji verovatno objašnjenje za tako jaku reakciju. Većina Arapa nije imala nikakve iluzije o američkoj spoljnoj politici prema regionu pod DŽordžem Bušom - a kad smo već kod toga, niti pod većinom njegovih prethodnika. Međutim, Obamina inicijalna retorika nagoveštavala je da bi ovog puta moglo doći do stvarne promene u pristupu Vašingtona. Težak pad rejtinga SAD u novoj Zogbijevoj anketi verovatno odražava izneverene nade. To je sasvim normalna ljudska reakcija na dvoličnog neprijatelja koji izaziva čak i veće gnušanje nego neprijatelj koji se ne pretvara.

U tom smislu je arapska reakcija prema Obaminim dostignućima ogledalo reakciji Amerikanaca koji su mislili da će njegova spoljna politika - a možda čak i njegova domaća ekonomska politika – predstavljati poboljšanje u odnosu na Bušove godine. Razočarane pristalice koje su gledale kako Obama dramatično eskalira nepromišljen rat u Avganistanu, nastavlja da traži načine da se produži vojno prisustvo SAD u Iraku i istrajava u rasipanju novca na Pentagon, mogu da saosećaju sa Arapima koji su se nadali da će iz Vašingtona poteći bolja politika. A mogu saosećati i oni Amerikanci koji su gajili makar i slabu nadu da bi Obama mogao biti nova vrsta demokrate - onaj koji ozbiljno shvata potrebu za fiskalnom odgovornošću.

Vašington ne može tvrditi da podržava demokratiju, a da istovremeno nastavlja da sarađuje sa autokratskim režimima samo zato što ti vladari podržavaju određene politike SAD (Saudijska Arabija) ili obezbeđuju pogodne vojne baze (Bahrein)

Ako Sjedinjene Države zaista žele da poprave svoj otrcani imidž u arapskom svetu (i drugde), potrebna je drastična promena politike umesto povremenih slatkorečivih govora sa vrha. Vašington ne može tvrditi da podržava demokratiju, a da istovremeno nastavlja da sarađuje sa autokratskim režimima samo zato što ti vladari podržavaju određene politike SAD (Saudijska Arabija) ili obezbeđuju pogodne vojne baze (Bahrein). Niti američki lideri mogu očekivati preteranu zahvalnost od ugnjetenog naroda kada SAD sa grdnim zakašnjenjem puste niz vodu istog onog korumpiranog despota koga su podržavale decenijama, kao u pet do dvanaest razvodu od Hosnija Mubaraka. Ljudi su u stanju da proniknu kroz takvu ciničnu diplomatsku prevrtljivost.

Amerika je nekada bila svetionik nade za veći deo sveta – uključujući i arapski svet. Žalosno je što ova zemlja više nema taj status. Ne mora tako i da ostane, ali “nada i promena” moraju da postanu mnogo više od šuplje retorike.

Ted Galen Karpenter, viši saradnik za studije odbrane i spoljne politike na Kejto institutu (Cato Institute), autor osam knjiga o međunarodnim poslovima, uključujući Politika rđavog suseda: Vašingtonov beskorisni rat protiv droge u Latinskoj Americi.

Prevod: NSPM

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner