Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Opadanje američkog uticaja – velika globalna priča našeg doba
Savremeni svet

Opadanje američkog uticaja – velika globalna priča našeg doba

PDF Štampa El. pošta
Farid Zakarija   
sreda, 03. januar 2018.

Danijel Kaneman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju jer je izmenio našu predstavu o ljudskoj motivaciji, jednom je rekao – „niko nikada nije donosio odluke zbog nekakvih cifri. Njima je potrebna priča“. To je istina, kako za nacije, tako i za pojedince. Države su se uvek orijentisale unutar šire međunarodne naracije. Ali, šta je danas globalna priča?

Decenijama, velika sveobuhvatna naracija bila je Hladni rat. Skoro svaka nacija je delovala ili reagovala u kontekstu te ideološke, političke i vojne borbe. Onda je došla 1989. godina i kolaps komunizma. Narednih dvadeset godina, otvaranje sveta – globalizacija – postala je dominantna nit sa državama koje su se laktale da postanu sveža nova tržišta, dok se zapadni demokratski kapitalizam činio neizbežnim, poduprt američkom moći i prestižom. Napadi od 11. 09. 2001. godine, zadali su oštar udarac toj benignoj naraciji, dok se, za neko vreme, činilo da islamski terorizam upravlja tokom istorije. Ali, terorizam se pokazao suviše slabom i ograničenom silom da bi bio velika globalna priča.

Šta je sad? Tvrdim da je danas najznatniji trend opadanje američkog uticaja. Ne opadanje američke moći – zemlja ostaje ekonomski i vojno bez premca – već opadanje njene želje i kapaciteta da koristi tu moć da oblikuje svet. Tekuća administracija, čini se, ima nameru da poništi velika postignuća Sjedinjenih Država, kao što je to učinila sa Svetskom trgovačkom organizacijom, ili da jednostavno bude nezainteresovana pri formulisanju globalne agende. Donald Tramp biće za skoro čitav vek prvi predsednik koji će okončati svoju prvu godinu u  kabinetu a da nije organizovao oficijalnu večeru za šefa neke strane države.

I erozija američkog globalnog vođstva već primorava druge zemlje da se prilagode.

Nedavno je nemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel izjavio, da ,,najznačanije promene koje dotiču naš zapadni svet i doista, svet u celini, proističu iz odustajanja SAD-a pod Trampom od njihove uloge pouzdanog jemca multikulturalizma koji je pod uticajem Zapada“. Ovo pomeranje, zapazio je on, „ubrzava transformaciju globalnog poretka... i rizici trgovačkih ratova, trke u naoružanju i oružanih sukoba, rastu“.

Za Evropu, tvrdi Gabrijel, situacija je skoro egzistencijalna. Od kraja Drugog svetskog rata, kaže on, ,,Evropa je bila američki projekat u skladu sa jasnim interesima Sjedinjenih Država. Kako god, danas tekuća američka administracija percipira Evropu na dosta drugačiji način, posmatrajući ranije partnere kao takmace, a ponekad čak i kao prave pravcate ekonomske protivnike“. On se založio, da Evropa uzme sudbinu u svoje ruke, i distancira se od američke spoljne politike.

Indikativan je takođe govor kanadske ministarke spoljnih poslova Hristije Frilend, u kojem se zahvalila Sjedinjenim Državama za njihovo sedam decenija dugo rukovođenje međunarodnim odnosima, i snažno istakla, da je pod Trampovom administracijom, američko vođstvo tog sistema stiglo do svog kraja.

U međuvremenu, kineski predsednik Si Đinping održao je govor na 19. kongresu Kineske komunističke partije, održanom u oktobru, koji je odrazio njegovo prepoznavanje ovih novih realnosti. „Međunarodni ugled Kine porastao je kao nikad pre“, zapazio je on, i država „osvetljava stazu drugim zemljama u razvoju da se modernizuju“. Si je najavio „novu eru, u kojoj se Kina približava centralnom položaju, i pruža velike doprinose čovečanstvu“. U ranijim govorima, on je snažno sugerisao, da će Kina da postane nov jemac globalnog trgovačkog poretka.

Ovo je dakle, globalna priča našeg doba. Tvorac, advokat i realizator postojećeg međunarodnog sistema povlači se u sebičnu izolaciju. Drugi veliki zagovornik i advokat otvorenog, na pravu zasnovanog sveta – Evropa – nije sposobna da deluje odlučno na svetskoj sceni sa bilo kakvom jasnijom vizijom ili ciljem, i ostaje opsednuta sudbinom vlastitog kontinentalnog projekta. Popunjavajući vakuum moći, više manjih, neliberalnih sila – Turska, Rusija, Iran, Saudijska Arabija – izbijaju u prvi plan u njihovim regionima. Ali, samo Kina doista ima potrebna sredstva i strategijsku snagu da potencijalno oblikuje sledeće poglavlje priče našeg doba.

Pre jedne decenije, opisao sam post-američki svet, koji je prouzrokovan, ne opadanjem Sjedinjenih Država, već „uzdizanjem ostatka“. Svet se doista približava ostvarenju toga, jer druge zemlje napreduju, ali su promene dramatično ubrzane nepromišljenim i autodestruktivnim odlukama Trampove administracije, da se odustane od američkog globalnog uticaja – nečeg za čega je bilo potrebno više od sedamdeset godina da se izgradi. Kako bi predsednik tvitovao – „tužno“!

Vašington Post

Preveo sa engleskog: Nebojša Vuković

Izvor: https://www.washingtonpost.com/opinions/global-opinions/the-decline-of-us-influence-is-the-great-global-story-of-our-times/2017/12/28/bfe48262-ebf6-11e7-9f92-10a2203f6c8d_story.html?utm_term=.aab0bdffaa7c