Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Rusko-američki odnosi nakon START-a – sumnje u iskrene namere
Savremeni svet

Rusko-američki odnosi nakon START-a – sumnje u iskrene namere

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
utorak, 11. januar 2011.
Ponekad se i u životu i u politici desi da se zadovoljstvo zbog naizgled dobro obavljenog posla pretvori u blagi oprez, pa i u rezignaciju ili razočarenje. To se, doduše ne u celini i ne u punoj meri, odnosi i na rusko - američki Ugovor o smanjenju strateškog ofanzivnog nuklearnog naoružanja i njegovoj ratifikaciji u parlamentima dve zemlje.

Posle potpisivanja ovog ugovora 8. aprila 2010. godine u Pragu, predsednici Dmitrij Medvedev i Barak Obama mogli su da odahnu. Bilo je to finale višemesečnih pregovora tokom kojih su dve strane nastojale da u ugovoru obezbede što više pogodnosti. Osim toga, važnost prethodnog ugovora već je istekla pa je postojao vakum tokom koga je, teoretski gledano, moglo da se desi sve i svašta.

Predsednici su se tada dogovorili da se ratifikcija u parlamentima obavi sinhronizovano: ako ne istog dana, onda u što je moguće kraćem vremenskom periodu. Na iznenađenje pojedinih ruskih političara i analitičara, na osnovu ranijih iskustava, Amerikanci su održali reč i u Senatu čak prvi ratifikovali sporazum. To je navelo ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva da se veoma pohvalno, čak pomalo nediplomatski, izrazi o Baraku Obami. On je ,,maladec’’ (lafčina) rekao je Medvedev u razgovoru sa novinarima u Moskvi u direktnom televizijskom prenosu. Obama je čovek koji zna da sasluša sagovornika i ispunjava data obećanja - rekao je Medvedev. Ruski predsednik je telefonom pozvao američkog kolegu i izrazio zadovoljstvo povodom ratifikacije.

Na iznenađenje pojedinih ruskih političara i analitičara, na osnovu ranijih iskustava, Amerikanci su održali reč i u Senatu čak prvi ratifikovali sporazum.

Uspeli smo da postignemo potpisivanje izuzetno važnog ugovora - izjavio je Medvedev. To je kamen temeljac garantovanja bezbednosti tokom naredne decenije i u svetu i na evropskom kontinentu.

Uopšteno gledano, ruski predsednik je imao razloga i argumenata za ovakvu ocenu. Ugovor je, prema mišljenju nezavisnih analitičara, podjednako koristan za obe strane a i za najširu međunarodnu zajednicu. Što manje nuklearnog naoružanja, to više bezbednosti za sve i nade da do nuklearnog rata neće doći. A kada se uzme u obzir činjenica da su Rusija i SAD najveće nuklearne sile sa najvećim brojem nuklearnih glava, onda je optimizam u pogledu međunarodne bezbednosti tim veći. Da li bi to moglo voditi i svetu bez nuklearnog oružja - za sada je prerano govoriti. Predsednik Medvedev, dakle, gleda na ugovor u širokom kontekstu rusko - američkih odnosa i međunarodnih kretanja i njegovo zadovoljstvo je potpuno razumljivo. Ostaje, međutim, tajna da li je on znao za američki propratni dokumenat i pitanje - da li bi se tako pohvalno izrazio da je znao za njega.

Najkraće rečeno, ugovor (u Moskvi se on naznačava kao SNV - 3) obavezuje dve strane da tokom narednih sedam godina smanje nuklearno naoružanje za trećinu. To znači da bi svaka zemlja mogla da raspolaže sa 1.550 nuklearnih bojevih glava. Više od dva puta smanjiće se broj nosećih raketa na podmornicama i teškim bombarderima kao i broj lansirnih rampi.

Prema izveštajima iz Vašingtona, za ugovor je glasao 71 senator a 26 je bilo protiv. Takva većina protumačena je u Moskvi kao želja Vašingtona da poboljša odnose sa Rusijom.

Javlja se, međutim, da ratifikacija nije išla glatko. Neki senatori su se žestoko protivili ratifikaciji. Doneta je i propratna rezolucija koja je značajno pokvarila raspoloženje u ruskoj Dumi i za izvesno vreme otegla ratifikaciju.

Američki senatori su, naime, uslovili ratifikaciju garancijama da će SAD instalirati sistem protivraketne odbrane u Evropi kao zašitu od Severne Koreje i Irana.

Američki senatori su, naime, uslovili ratifikaciju garancijama da će SAD instalirati sistem protivraketne odbrane u Evropi kao zašitu od Severne Koreje i Irana. Rezolucija izražava mišljenje senatora i ne menja suštinu ugovora i obaveza dve strane koji proističu iz ugovora- ocenio je u ruskom parlamentu ministar inostranih poslova Sergej Lavrov. Ujedno, rezolucija se odnosi na niz principijelnih pitanja, uključujući modernizaciju nekih vidova američkog nuklearnog oružja.

Ovo je usporilo ratifikaciju u Donjem domu ruskog parlamenta koji je prihvatio ugovor u prvom čitanju. Potpuna ratifikacija očekuje se u januaru. Da nije američke propratne rezolucije, mi bismo još danas u potpunosti ratifilovali ugovor - izjavio je Lavrov. Ovako, moraćemo sve da odložimo za izvesno vreme. Kada budemo proučili sadržaj američke rezolucije mi ćemo formulisati naš propratni dokument - rekao je Lavrov. On nije krio neraspoloženje, pa i zabrinutost zbog rezolucije američkog senata koja baca određenu, reklo bi se ne naivnu, senku na čitav proces.

Donji dom ruskog parlamenta sastao se sutradan posle ratifikacije ugovora u američkom Senatu, što svedoči o spremnosti ruske strane da taj značajan posao okonča.

Debata je bila veoma živa a na momente je prelazila u nadvikivanje. Poslanici vladajuće ,,Jedinstvene Rusije’’ podržali su ratifikaciju uz manje ograde i primedbe. Predsednik komiteta za međunarodne odnose Dmitrij Kosačov ukazao je na neophodnost da Duma uz ratifikaciju donese propratni dokument koji bi bio odgovor na američku rezoluciju. Predsednik komiteta za odbranu, Viktor Zavarzin, ocenjuje da je Rusija uspela da izvuče od Vašingtona ,,maksimalno moguće ustupke’’. Ipak, založio se za oprez i predložio da se pažljivo razmotre sva pitanja koja nameće američka rezolucija.

Pojedini poslanici izrazili su mišljenje da je ugovor nepovoljan po Rusiju. ,,Ugovor ne ograničava izgradnju sistema protivraketne odbrane. Mi smo bili obavezni da preciziramo pri kojim uslovima ćemo izaći iz ugovora, ali to nažalost nismo učinili’’- kažu opozicioni poslanici.

Po mišljenju lidera frakcije KP u Dumi, Genadija Zjuganova, Rusija će se stupanjem na snagu ovog ugovora naći u opasnosti i ,,prestaće da bude velika država’’. Mi nećemo glasati za ratifikaciju - izjavio je Zjuganov. Naoružanje treba smanjiti, ali samo obostrano.

U opozicionim krugovima se tvrdi da bi bilo naivno verovati da će amerikanci odustati od izgradnje sistema protivraketne odbrane za koji se tvrdi da je uperen protiv Rusije a ne za odbranu od ,,imaginarnih neprijatelja’’ (Irana i Severne Koreje). ,,Rusija će tada ostati u ulozi pasivnog posmatrača u uslovima kada Vašingtonu budu potpuno odvezane ruke. Teško da to odgovara interesima Rusije’’.

Žironovski ni ovoga puta nije odustao od svog poznatog stila. On je optužio deputata iz redova vladajuće ,,Jedinstvene Rusije’’ Sergeja Markova da je - američki špijun i zatražio da više ne predaje na prestižnom moskovskom MGIMO univerzitetu.

Protiv ratifikacije energično je nastupio i lider Liberalno - demokratske partije Vladimir Žirinovski. On smatra da se SAD neće pridržavati ugovora i da im je cilj da ,,razoružaju Rusiju’’ i liše je nuklearnog potencijala. Podsetio je na izjavu Bila Klintona koji je rekao da Rusiji treba ,,iščupati nuklearnu žaoku’’.

Žironovski ni ovoga puta nije odustao od svog poznatog stila. On je optužio deputata iz redova vladajuće ,,Jedinstvene Rusije’’ Sergeja Markova da je - američki špijun i zatražio da više ne predaje na prestižnom moskovskom MGIMO univerzitetu. ,,Idi kod Mek Kejna, čisti mu cipele. Idi kod Kondolize Rajs i puljubi je ,,na jedno mesto’’- vikao je Žirinovski uz smeh deputata.

I tako, konstatuju komentatori, u ruskom parlamentu ima ljudi koji su u stanju da krajnje ozbiljne debate pretvore u vesele događaje.

Naredni dani će sigurno pokazati da će u ruskoj Dumi sigurno biti više ozbiljnosti i zabrinutosti nego veselih scena.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner