Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Senka građanskog rata nad Amerikom - sistem je počeo da puca iznutra
Savremeni svet

Senka građanskog rata nad Amerikom - sistem je počeo da puca iznutra

PDF Štampa El. pošta
Dragana Trifković   
ponedeljak, 20. jul 2020.

Pobeda Donalda Trampa na predsedničkim izborima u SAD 2016. godine, izazvala je svojevrsni potres na svetskoj političkoj sceni. Njegova parola „Make America great again“ obezbedila je tesnu pobedu nad protivkandidatom establišmenta, Hilari Klinton.

Neki od saradnika Donalda Trampa tvrde da ni sam Tramp nije bio spreman za pobedu. Ipak, odlučujući faktor je bila želja američkih glasača da dođe do promena.

Promena spoljnopolitičkog kursa SAD

Nakon pobede u „hladnom ratu“ koja se poklopila sa dolaskom na vlast DŽordža Buša starijeg 1989. godine, SAD su zauzele novi pravac u spoljnoj politici želeći da naprave novi svetski poredak. Buš stariji je u svojim govorima često upotrebljavao termin „novi svetski poredak“, i time je podrazumevao nametanje američkog sistema vrednosti čitavom svetu. SAD su preuzele „mesijansku“ ulogu zaštite demokratije i ljudskih prava u čitavom svetu, što se pretvorilo u politiku intervencionizma. Takav pravac se nije menjao ni za vreme Bila Klintona, DŽordža Buša mlađeg, Baraka Obame. Bez obzira što su se na mestu predsednika SAD smenjivale demokrate i republikanci, suštinske razlike između njihovih političkih ideja nije bilo.

Na unutrašnjem planu SAD su trošile ogroman novac na vojne rashode, dok se spoljni dug zemlje stalno uvećavao. Američke kompanije su selile svoju proizvodnju u Aziju, dok su Amerikanci ostajali bez radnih mesta. Simbol kraha američke ekonomije je postao Detroit, nekada vodeći industrijski grad koji je 2013. godine proglasio bankrot. Poređenja radi, trenutni realni spoljni dug SAD je blizu 2000 odsto ekonomije, a za zemlje koje imaju preko 50 odsto spoljnog duga, smatra se da su prezadužene. Osim ekonomske krize, američko društvo se suočilo i sa problemom prevelike korupcije kao i sa porastom kriminala, što sve ide jedno sa drugim.

Zbog toga je narastalo nezadovoljstvo građana u SAD, jer oni nisu imali nikakvu korist od američke ekspanzije na spoljnom planu. Osim toga, Amerikanci su postali najomraženija nacija u svetu. Njihove intervencije nisu donele nikome slobodu i prosperitet, već su dugoročno destabilisale države u kojima su intervenisale, čak i čitave regione kao što je Bliski Istok.

Američki sistem je počeo da puca iznutra, kada su poverljiva dokumenta o ratovima u Iraku i Avganistanu objavljena na sajtu Vikiliksa. Snimak ničim izazvanog ubijanja civila i novinara u Iraku iz američkog helikoptera, objavljen je na sajtu Vikiliks 2010. godine, nakon što ga je američki obaveštajni analitičar predao Asanžu. Iz objavljenog video snimka se vidi da se američki vojnik zabavlja u ratu,ubijajući civile, što dovodi u pitanje motive kao i ciljeve rata.

Asanžov moto je: „Ako ratovi mogu da se započinju lažima, mogu da budu zaustavljeni istinom“.

Nakon Meninga, u američkim bezbednosnim strukturama se pojavilo još pobunjenika. Edvard Snouden, koji je bio zaposlen kao savetnik u Državnoj bezbednosnoj agenciji SAD, predao je novinarima tajna dokumenta o nedozvoljenom nadzoru građana SAD od strane državnih bezbednosnih struktura. Pored svojih građana, Amerikanci su špijunirali i bezbednosno interesantne osobe širom sveta, uključujući i nemačku kancelarku Merkel. Takođe, SAD su sprovodile i hakerske napade. Snoudena nije samo nezakonito špijuniranje američkih bezbednosnih struktura motivisalo na pobunu protiv takvog sistema, već i neosnovana hapšenja ljudi, montirani sudski procesi koji su pokazali ozbiljan problem sudskog sistema SAD, neosnovano držanje ljudi u zatvorima, kao i nehumano postupanje prema njima.

Pobeda koju ni sam Tramp nije očekivao

Ozbiljan udarac Klintonovoj u poslednjim danima predsedničke kampanje 2016. godine bila je izjava direktora FBI, Komija,da će biti pokrenuta nova istraga protiv Hilari Klinton u vezi sa korišćenjem privatnog servera za slanje elektronske pošte u vreme njenog mandata na mestu državnog sekretara.

Iako su sve ankete pokazivale da Klintonova ima vođstvo, Tramp je potencirao na tome da su mediji korumpirani i da manipulišu birače. Front koji je Tramp otvorio prema medijima, izvodio je konstantne napade na njega tokom protekle četiri godine. Tokom konferencija za štampu koje je držao američki predsednik često smo mogli da čujemo nakon postavljenog pitanja novinara, odgovor: „You are fake news“.

Antisistemski kandidat Tramp je pobedio tesnom većinom i dobio je mogućnost da menja postojeći američki sistem, koji je postao neodrživ. Najviše se fokusirao na ekonomiju i postigao je značajan uspeh u tome do izbijanja epidemije virusa korone. To je postigao potpunim raskidom sa ekonomskom politikom prethodnih administracija i raskidanjem mnogobrojnih međunarodnih trgovinskih ugovora, pre svega transpacifičkog partnerstva, kao i revizijom trgovinskih ugovora sa EU, Kinom, Kanadom, Meksikom i dr. On je uveo protekcionističku ekonomsku politiku sa stavom da Amerika treba da zaštiti prvo svoje radnike. Za kratko vreme, Tramp je smanjio nezaposlenost u SAD na istorijski minimum i dobio još veću podršku radnika.

Ali posledice mera koje su uvedene tokom epidemije korona virusa, promenile su stvari u potpuno drugom pravcu.  Za kratko vreme, četrdeset miliona Amerikanaca je ostalo bez posla, što znači da je svaki četvrti radno sposoban Amerikanac, sada nezaposlen.

Međutim to nije jedini problem s kojim je Tramp suočen pred nove predsedničke izbore koji će biti održani u novembru. Ubistvo DŽordža Flojda u Mineapolisu izazvalo je seriju protesta u Americi, koje su Trampovi protivnici odmah iskoristili za stvaranje još većeg haosa.

Sistem u SAD je degradiran

Poslednjih decenija SAD su ovakve operacije pod nazivom „nenasilna promena režima“ izvodile širom sveta. Naziv svakako pogrešno ukazuje na izostanak nasilja, jer je u mnogim slučajevima ta taktika dovela do rata. Ideolog američkih obojenih revolucija, pacifista DŽin Šarp je uz saradnike kao što su DŽordž Soroš, koji je razvio mrežu nevladinih organizacija,  promotere rata iz američke administracije i CIA, potpuno realizovao svoje zamisli u praksi.

U mnogim državama su izvedene obojene revolucije, smenjeni su „nepoželjni“ režimi. Tim operacijama je u nekim slučajevima prethodila i vojna intervencija (Jugoslavija, Libija), a u nekim slučajevima je nakon „revolucije“ otpočinjao rat (Ukrajina). U Siriji su već stvari krenule „po zlu“ za mirotvorce sa bombama u ruci, jer se Rusija direktno umešala u sukob i sprečila promenu Asadovog režima. Države u kojima su izvedene revolucije i u kojima je ostvareno uvođena američka demokratija bombama, tonule su u bezakonje, korupciju, kriminal i sukobe, dok su američke korporacije i činovnici koji su udarali u ratne bubnjeve, izvukli veliku korist. Dobar primer je bivša američka državna sekretarka Madlen Olbrajt, koja je blisko prijateljstvo sa teroristom Hašimom Tačijem unovčila ostvarujući profit na Kosovu preko svoje kompanije Olbrajt kapital menadžment. Prethodno je Amerika pokrenula „humanitarnu intervenciju“ i bombardovala Srbiju, kako bi podržala odvajanje Kosova i napravila narko-terorističku državu Kosovo u srcu Evrope.

Uzmimo i primer Ukrajine koja je danas jedna od najkorumpiranijih država u Evropi. SAD su podržale „demokratske“ promene tako što su dovele na vlast ljude sa neonacističkom ideologijom. Nakon Majdana u Ukrajini je počeo sukob u Donbasu, tako što su vojne jedinice napale sopstvene građane. Kako vreme odmiče, situacija je sve gora. Ali to recimo ne brine mnogo sina DŽoa Bajdena, koji je na ukrajinskoj nesreći zaradio milione. Kada je Donald Tramp tražio da se taj slučaj teške korupcije istraži, demokrate su ga optužile da sprečava rad Kongresa i pokrenule proceduru impičmenta.

Koliko god da se Tramp trudio da poboljša sistem koji je zbog zloupotrebe i korupcije potpuno izgubio svoju funkciju, nailazio je na mnogobrojne prepreke. Uspeo je da pokrene određene stvari u sudstvu i bezbednosnim strukturama sa mrtve tačke, ali daleko od toga da je postigao velike uspehe. Sve vreme je protiv sebe imao širok front protivnika, sastavljen od struktura koje kontroliše duboka država u svim institucijama sistema (uključujući i pojedince iz svog bliskog okruženja) i naročito problem sa medijima.

Mediji u SAD potpiruju sukobe u društvu i koriste se metodama Gebelsove propagande. Reč je naravno o svetskim medijima koji su istu takvu ulogu vršili u pripremi svih vojnih intervencija, od Jugoslavije do Sirije i Irana.

Priprema Majdana u SAD

Napetost u Americi sve više raste, što se može videti iz atmosfere sa protesta. Sa jedne strane stoji pokret „Black Lives Matter“ koji su praktično preuzeli levi ekstremisti iz Antife finansirani od strane Soroša. Oni vrlo agresivno nastupaju i organizuju rušilačke nerede. S druge strane su konzervativne strukture koje se protive merama koje su uvedene za vreme pandemije i ne odobravaju rušilačko ponašanje levičarskih ekstremista.

Bivši američki predsednik, Barak Obama, poslednje tri godine nije gubio vreme. Šezdeset hiljada „aktivista“ je diplomiralo na „kursevima“ obuke za organizovanje i vođenje „Right Causes“, gde su uvežbavali veštine za izvođenje obojene revolucije. Da, ovoga puta će se to desiti u Americi. U novembru možemo da očekujemo istu scenografiju sa Majdana ispred Bele kuće, čak i Viktoriju Nuland sa kolačićima. Biće to masovni protesti za koje nije izvesno da neće prerasti u veće sukobe i građanski rat.

Sve sadašnje ankete pokazuju da demokratski kandidat DŽo Bajden ima prednost, ali to ne mora da bude osnovni pokazatelj, jer i Hilari Klinton je prema istim anketama 2016. godine bila u prednosti. DŽo Bajden u najmanju ruku nije baš preterano jak kandidat. Bajden je bio potpredsednik SAD u administraciji Baraka Obame i njegova desna ruka. On je deo establišmenta koji je vezan za duboku državu. Već je ušao u duboku starost i poznat je po tome što pravi razne gafove. Često nije u stanju da se pravilno izrazi  i zaboravlja šta je hteo da kaže. Uz sve to ima i čudno ponašanje u javnosti kada iskazuje preveliku prisnost, pa je zbog toga dobio nadimak „creepy Joe“.  Svakako, najveća mrlja mu je umešanost u korupcionašku aferu gde je ničim osnovano zaposlio sina kao savetnika u ukrajinskom energetskom preduzeću, iako sin nema nikakvih kvalifikacija da se nađe na takvom mestu.

S druge strane, ni Donald Tramp nije u zgodnoj poziciji. Mnoge njegove dobre ideje je sabotirala duboka država i sada je sve ostalo samo na retorici, bez ikakvih praktičnih planova. Pored svih problema sa kojima je suočen, najveći problem je što nije uspeo da napravi svoj tim za prethodne četiri godine, koji bi mogao da se suprotstavi establišmentu duboke države. Mnogi su ga napustili, čak i generali vojske od kojih je imao podršku, a ljudi iz njegovog najbližeg okruženja su počeli da postavljaju pitanje, zašto reakcija izostaje? Posebno tokom nereda kada su smatrali da on ne reaguje u skladu sa novonastalom situacijom. Situacija se izmakla kontroli, a ljudi su počeli da osećaju da ih je Tramp izdao i da je podlegao pritiscima duboke države. Tramp ima još jako malo vremena da povuče ključne poteze i povrati poverenje.

Tramp je pre dva dana izjavio kako ne priznaje ankete po kojima je DŽo Bajden u prednosti. Po poslednjim anketama Bajdena navodno podržava 49% građana, a Trampa 41%.

Kandidat za predsednika Bajden je otišao još dalje izjavivši da Trampa čeka vojni puč ukoliko ne prizna poraz na predsedničkim izborima. Kako uopšte demokratski kandidat može da zna unapred da će Tramp izgubiti izbore? To je otvorena pretnja iz koje se vide namere stvaranja sukoba.

Jedno je sigurno, kako god da se završe predsednički izbori i koji god ishod da bude, sukob je neminovan, jer je on već pripremljen od strane duboke države. Izgleda da u američkom establišmentu nema nikog razumnog koji bi sprečio nadolazeći građanski rat.

(Autor je direktor Centra za geostrateške studije)

Uputnice:

https://www.youtube.com/watch?v=0pgdVp7wx40

https://bit.ly/3fY3TkE

http://www.politika.rs/sr/clanak/264255/Kako-je-bankrotirao-Detroit

https://bit.ly/2COUQEj

https://bit.ly/2E32UBS

https://bit.ly/2E3g1TD

https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-53083985

https://bit.ly/2WGyOdP

https://bit.ly/3jlmDg9

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner