Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Sto godina "crvenog Panteona"
Savremeni svet

Sto godina "crvenog Panteona"

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
četvrtak, 27. januar 2022.

Potpredsednik Donjeg doma ruskog parlamenta, Boris Černjišov, predložio je da se ukloni ,,nekropolj pored zidina Kremja'' na Crvenom trgu u Moskvi gde su proteklih decenija sahranjivane najistaknutije ličnosti Sovjetskog Saveza. U redu je da takav nekropolj postoji, kaže Černjišov, ali ne na Crvenom trgu gde ljudi šetaju, dočekuju Novu godinu, gde se obeležavaju značajni državni praznici, gde dolaze turisti iz raznih regiona Rusije i celog sveta.

On takođe predlaže da se mumificirano telo Lenjina iznese iz Mauzoleja i sahrani po hrišćanskim običajima. ,,To je groblje gde leže ljudi, a jedan od njih, Lenjin, leži suprotno svim moralnim normama. To je bogohuljenje'' smatra Černjišov. Prema nekim izvorima, i sam Lenjin je izražavao želju da se sahrani na groblju u Sankt Peterburgu, gde počivaju ostaci njegove majke.

Ovaj predlog, inače, podržavaju poslanici njegove Liberalno- demokratske partije, a oštro se suprotstavljaju komunisti i deputati nekih drugih partija. Šira javnost je takođe podeljena.

Iza Mauzoleja, izgrađenog daleke 1924. godine posle smrti Lenjina, nalazi se dvanaest grobova istaknutih sovjetskih i ruskih rukovodilaca među kojima i prvih ličnosti zemlje - Josifa Staljina, Leonida Brežnjeva, Jurija Andropova, Konstantina Černjenka. Tamo je i petnaest ,,bratskih grobova'' ruskih i stranih revolucionara i 115 urni sa pepelom ugrađenih u kremaljske zidine

Nikakve rasprave niti glasanja u parlamentu o ovom predlogu neće biti. O tome se neće raspravljati ni u drugim zvaničnim organima. ,,Ovo pitanje nije na dnevnom redu'', izjavio je nedavno portparol predsednika Putina, Dmitrij Peskov. Sada je sasvim izvesno da će "crveni Panteon" na Crvenom trgu u Moskvi za dve godine obeležiti svoj stoti rođendan.

Iza Mauzoleja, izgrađenog daleke 1924. godine posle smrti Lenjina, nalazi se dvanaest grobova istaknutih sovjetskih i ruskih rukovodilaca među kojima i prvih ličnosti zemlje - Josifa Staljina, Leonida Brežnjeva, Jurija Andropova, Konstantina Černjenka. Tamo je i petnaest ,,bratskih grobova'' ruskih i stranih revolucionara i 115 urni sa pepelom ugrađenih u kremaljske zidine.

Prve žrtve sahranjene su na Crvenom trgu novembra 1917. Grupa revolucionara, idući od Zamoskvorečja, sukobila se sa junkerima kod spomenika Minjinu i Požarskom. Probijajući se ka Tverskoj ulici, ka štabu ustanka, izgubili su sedamdeset ljudi. Svi, koji su tu izgubili glavu, sahranjivani su u bratskoj grobnici.

Koliko je izgradnja Mauzoleja i očuvanje mumificiranog tela Lenjina za tadašnje rukovodstvo bilo važno, govori podatak da su posle Lenjinove smrti po hitnom postupku do tog mesta postavljene tramvajske šine a odmah pored specijalni kontejneri sa krevetima, kupatilima i kuhinjama u kojima su danonoćno boravili ljudi koji su brinuli o izgradnji Mauzoleja i očuvanju Lenjinovog tela

Tada još niko nije znao da će sahranjivanje ,,apostola komunizma'' kod Kremaljskih zidina postati tradicija. Sverdlov, Rusakov, Inesa Armand.... Međutim, to mesto pretvoreno je u "crveni Panteon" tek posle smrti Lenjina.

Koliko je izgradnja Mauzoleja i očuvanje mumificiranog tela Lenjina za tadašnje rukovodstvo bilo važno, govori podatak da su posle Lenjinove smrti po hitnom postupku do tog mesta postavljene tramvajske šine a odmah pored specijalni kontejneri sa krevetima, kupatilima i kuhinjama u kojima su danonoćno boravili ljudi koji su brinuli o izgradnji Mauzoleja i očuvanju Lenjinovog tela. U to vreme cela zemlja se prehranjivala koprivom, lobodom i uljanim pogačama čime se u normalnim okolnostima obično prehranjuje stoka. A tokom Drugog svetskog rata, kada su nemačke jedinice bile nadomak Moskve, telo Lenjina bilo je evakuisano daleko na istok, u Kujbišev.

To nije prvi put da se predlaže uklanjanje "crvenog Panteona". A polovinom devedesetih godina umalo nije došlo do iznošenja Lenjinovog tela iz Mauzoleja. Tadašnji lider Rusije, Boris Jeljcin, želeo je na taj način da pokaže kako su on lično i država raskrstili sa lenjinizmom i komunizmom. Od toga se odustalo u poslednjem trenutku iz straha od žestokih protesta i nemira kojim su pretili komunisti ali i neki drugi delovi društva.

Jedno vreme devedesetih godina Crveni Trg bio je mesto za zabave, atrakcije, cirkuske predstave i sportska takmičenja. ,,Čas muzika Rastropoviča, čas prodorni zvuci rok muzike od kojih podrhtavaju zidine Kremlja, čas utakmice ruskih i američkih košarkaša.To su igre na kostima''- izveštavali su moskovski listovi. Nije se vodilo računa da tu, na dohvat ruke, počivaju posmrtni ostaci velikog broja ljudi.

U vreme kada je iznošenje Lenjinovog tela izgledalo kao svršen čin, reagovale su mnoge ugledne ličnosti, među kojima i poznati ruski novinar i publicista Vitalij Tretjakov.

Mauzolej je, po njegovoj oceni, remek delo svetskog značaja ruske i svetske epohe i arhitekture. To je spomenik neostvarljivoj ideji komunizma, komunističkoj utopiji pa i tvorcima i žrtvama te utopije. Porušiti ga ne bi bilo originalno, to se već dešavalo u ruskoj istoriji. Ali rušioci takvih spomenika umetnosti nemaju prava da se nazivaju inteligencijom. Još od vremena stare Grčke, oni se nazivaju- varvarima.

Predsednik Putin se o sudbini Muzoleja i iznošenju Lenjinovog tela par puta uzgredno izjašnjavao. Smatra da je to veoma osetljivo pitanje i ne sme se rešavati ,,preko kolena''. Ono zadire u osećanja velikog broja ljudi. Postoje mnogo važnije stvari koje treba rešavati a to pitanje treba ostaviti za budućnost

To pitanje ima i značajnu međunarodnu dimenziju, smatra Tretjakov. Ne mislite li da će potomci onih koji počivaju u kremaljskim zidinama i kojih ima svugde u svetu, mirno gledati kako ruske vlasti postupaju sa tim ostacima. Šta treba raditi: ostatke Staljina prebaciti u Gruziju, DŽona Rida u Ameriku, Brežnjeva u Ukrajinu, Djeržinskog u Poljsku, Bele Kuna u Mađarsku. Mislite li da u tim zemljama žive varvari i da će oni dozvoliti izrugavanje nad kostima pokojnih, tim pre tako poznatih? A šta raditi sa Gagarinom, Žukovim, Čkalovim i desetinama drugih čija su tela njihovi rođaci dali državi ali ne za izrugavanje nego na počast?

Ako se Mauzolej poruši, kaže Tretjakov, svet se neće okrenuti tumbe. Ljudima se može napuniti glava tvrdnjom o neophodnosti takvog postupka. Ali, ne zavidim onome ko će takvu odluku doneti i realizovati. U ovoj zemlji njihova imena će ostati sramna. A Zapad će zauvek odlučiti da se sa varvarima u jednom domu ne može živeti. I pravilno će odlučiti, zaključuje Tretjakov.

Prošle godine, Društvo arhitekata Rusije raspisalo je konkurs za izradu alternativne varijante korišćenja Mauzoleja, ali je zbog kritika javnosti taj konkurs povučen. Lider Komunističke partije Genadij Zjuganov nazvao je ovaj konkurs ,,prljavom provokacijom''.

Predsednik Putin se o sudbini Muzoleja i iznošenju Lenjinovog tela par puta uzgredno izjašnjavao. Smatra da je to veoma osetljivo pitanje i ne sme se rešavati ,,preko kolena''. Ono zadire u osećanja velikog broja ljudi. Postoje mnogo važnije stvari koje treba rešavati a to pitanje treba ostaviti za budućnost. Dodao je da je za mnoge građane Rusije Mauzolej povezan sa njenim istorijskim dostignućima.

Činjenica je da bi u sadašnjem trenutku ponovno pokretanje pitanja sudbine Mauzoleja i Lenjihovog mumificiranog tela u njemu bila, najblaže rečeno, glupost. Moskva danas i bez toga ima dovoljno briga i zadataka koje treba rešavati i na unutrašnjem i na međunaodnom planu, pa natovariti na glavu i jedno takvo osetljivo pitanje krajnje je deplasirano.

Bez Mauzoleja Crveni trg ne bi bio ono što je sada i kakvog ga znaju u svetu poslednjih gotovo sto godina. U ruskoj javnosti se očekuje da će trg u dogledno vreme i dalje ostati u sadašnjem izgledu

Postoji još jedna veoma bitna činjenica o kojoj se mora voditi računa, kažu analitičari. Jer Crveni trg nisu samo grobovi uz kremljske zidine i Mauzolej. Tu, odmah pored je velelepna crkva Vasilija Blaženog, pa spomenik Minjinu i Požarskom koji su se još u 17 veku stavili na čelo ustanka protiv stranih intervecionista, kada se Rusija našla na ivici gubljenja suverenieta i mogla zauvek da nestane sa mape Evrope i sveta. To je jedan od najvećih, najlepših, najkitnjastijih i najpoznatijih trgova u svetu na kome svaka kamena kocka na pločniku, svaka cigla sa zidina Kremlja, svaki toranj koji se nad njim izdiže - čuvaju deo tajni i deo istorije. Ruske, evropske i svetske. To je zajedno sa Kremljom i susednim Aleksandrovskim parkom, jedna celina, istorijski i duhovni centar Rusije i njenog glavnog grada. Dirati u takve istorijskie i kulturne svetinje bilo bi neprimereno, smatraju kompetentne ličnosti.

Počasna straža na ulazu u Mauzolej je uklonjena još devedesetih godina i pomerena u susedni Aleksandrovski park gde gori večni plamen. Redova ispred ulaza u Mauzolej više nema i on je dobar deo vremena zatvoren za posetioce. Lenjin je gotovo zaboravljen u javnosti a lenjinizam kao ideološka dogma već odavno odbačen. Anlitičari kažu da se protivljenje uklanjanju Mauzoleja i "crvenog Panteona" zato ne može tumačiti sa ideološko-političkog stanovišta, već kao zaštita istorijsko- kulturnih vrednosti. One se čuvaju i poštuju u svakoj civilizovanoj zemlji sveta. Zasto bi Rusija bila izuzetak?

Bez Mauzoleja Crveni trg ne bi bio ono što je sada i kakvog ga znaju u svetu poslednjih gotovo sto godina. U ruskoj javnosti se očekuje da će trg u dogledno vreme i dalje ostati u sadašnjem izgledu.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner