Početna strana > Debate > Srbija i Crna Gora > Udvorice iz Podgorice, ili videla žaba da se konji kuju...
Srbija i Crna Gora

Udvorice iz Podgorice, ili videla žaba da se konji kuju...

PDF Štampa El. pošta
Vojislav M. Stanojčić   
petak, 16. maj 2014.

Dvadeset prvog maja 2006. godine 55,5% građana Crne Gore izašlih na referendum glasalo je za odvajanje zemlje iz državne zajednice sa Srbijom, čime je konačno ostvarena ideja engleskih političara 19. veka o razdvajanju “dva oka u glavi”. Današnji stanovnici zemlje koja je odvajkada bila poznata po čojstvu, junaštvu i čuvanju tradicije iznenadili su (ako su glasovi tačno izbrojani) svoju srpsku braću u Srbiji, a verovatno i u drugim zemljama.

Nažalost, tu nije bio kraj. Oslobođeni od “beogradskog jarma i spaseni od asimilacije” počeli su da sve više ispoljavaju mržnju prema Srbima, najpre na utakmicama sa timovima iz Srbije, da bi zatim prešli i na savremena, a svuda dostupna sredstva komunikacije - od mobilnog telefona do fejsbuka. Tako se, recimo, na ovoj društvenoj mreži redovno javlja “Pokret za istragu posrbica“.

Pošto članovi tog pokreta smatraju da su posrbice gore od poturica, oni pozivaju na “trijebljenje gube iz torine”, “davljenje Srba i Cigana”, dok svoje sunarodnike koji se izjašnjavaju kao Srbi upoređuju sa nemačkim vojnicima, pripadnicima Vermahta iz Drugog svetskog rata. Šta se to trajno poremetilo u svesti potomaka junaka Mojkovačke bitke, kako su i zašto toliko omrzli svoje sugrađane iste vere i porekla (a o onima iz Srbije i da ne govorimo) nije lako razumeti. Dok je već sasvim neverovatno da se niko od njih ne zapita koje je narodnosti bio najveći srpski pesnik i vladika i na kom je to jeziku pisao?

Osam godina posle osamostaljenja Crne Gore, podgorički glavari nastoje da crnogorske građane zavade i odvoje i od Rusije, sa kojom su više vekova održavali veoma bliske odnose, a njene građane smatrali i nazivali braćom.

Razlog je sasvim pragmatičan, a istovremeno i žalostan: da bi se dodvorili mračnim silama iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Stoga su se glavari, čim su SAD i EU zbog ukrajinske krize uvele sankcije Rusiji, i oni njima pridružili. Crna Gora nije članica ni EU ni NATO i nije dužna da ih sledi, ali se udvorice iz Podgorice nadaju da će njihova odluka biti dobro ocenjena u EU i NATO, te će i Crna Gora dobiti pozivnice za te organizacije.

Stvari se, međutim, ne razvijaju uvek onako kako neko želi i očekuje. Rusija se nije uplašila i povukla pred sankcijama, već je odlučila da ih i ona uvede drugima. Na spisku se tako našla i Crna Gora. Zasad je to još samo nagoveštaj, ali u svakom slučaju – opasan. Predviđa se ukidanje bezviznog režima i promena uslova crnogorskog izvoza u Rusiju, što bi značajno uticalo na crnogorsku privredu, jer bi time bilo pogođeno 90% od ukupnog izvoza privrede Crne Gore. A ako se ukine bezvizni režim, moguće je da se dobar broj turista iz Rusije (kojih je oko 30% svih posetilaca crnogorskog primorja) odluči za neku drugu zemlju, a poznato je da su oni veoma dobri potrošači.

Sankcije Crne Gore Rusiji, sem što su još jednom osramotile najmlađu državu bivše Jugoslavije, teško da će biti zapamćene po nečemu drugom, ali je nagoveštaj ruskog protivudara podgoričke glavare doveo do panike.

I dok su oni ćutali, baveći se o svom jadu, oglasio se B. Lutovac, bivši crnogorski ministar spoljnih (oni sada kažu vanjskih) poslova. Izrazio je nadu da “Moskva neće pribeći merama koje bi otežale dobre odnose na političkom, privrednom, kulturnom planu, za nesmetano kretanje robe, usluga i građana. One bi imale kontraproduktivan efekat, otežale bi napore mnogih iskrenih prijatelja Rusije da i dalje neguju razvijene, viševekovne prijateljske odnose Crne Gore i Rusije (“Nas i Rusa dvesta miliona”) i pokažu da crnogorski put prema integracijama nije nauštrb takvih odnosa, već i da u sastavu širih integracija Crna Gora može da bude pouzdan prijatelj Rusije”. Lepa i pametna beseda, samo zakasnela. I poslata na pogrešnu adresu.

Nove, zahladnele odnose Rusije i Crne Gore obeležili su i drugi događaji i izjave. Na Dan pobede protiv fašizma grupa od dvadeset ruskih turista, koja se zatekla u Budvi, u devet automobila sa ruskim zastavama kružila je gradom i pozdravljala prolaznike. Policijska patrola zaustavila je ovaj konvoj automobila i privela turiste u stanicu, uz obrazloženje da se za isticanje zastava, grbova ili drugih simbola stranih zemalja podnosi prekršajna prijava, pa se plaća novčana kazna ili odlazi u zatvor. Razume se, dok nije bilo sankcija Rusiji, ne bi ni njene zastave smetale crnogorskoj policiji, te bi se prema njima odnosili kao i prema, recimo, zastavama Albanije koje se u raznim prilikama ističu na teritoriji Crne Gore.

Vlada Crne Gore podržala je odluku Saveta Evropske unije kojom je za dvanaestoro ruskih i ukrajinskih državljana zabranjen ulazak u zemlje Unije i raspolaganje sredstvima. Među “nepoželjnima” je i predsednik Dume Sergej Nariškin, zatim predsednica ruskog Saveta Federacije Valentina Matvijenko, zamenik ruskog premijera Dmitrij Rogozin i Sergej Glazjev, Putinov savetnik.

Sergej Glazjev i Dmitrij Rogozin

S druge strane, glavare je ozbiljno naljutio i zabrinuo poslanik ruske Dume Mihail Degtjarev izjavom da će Crna Gora, ukoliko uđe u NATO, postati legitimna meta ruskih raketa. “Po vojnoj doktrini Rusije, dužni smo da usmerimo svoje rakete na bilo koju državu koja je članica NATO, pa ako to bude Crna Gora, usmerićemo je i prema njoj. Zbog preduzimanja ovih sramnih koraka premijer Milo Đukanović nas primorava da oprezno pratimo šta se dešava i negativno se odnosimo prema našoj bratskoj državi. Jedino rešenje jeste da se na referendumu odluči o pristupanju Crne Gore NATO, a ja sam ubeđen da građani Crne Gore nikada neće doneti odluku o ulasku u taj vojni savez koji ih je bombardovao. Svrstavanje crnogorskih vlasti na stranu Kijeva i podržavanje sankcija Evropske unije i SAD uvedenih Rusiji predstavlja sramotan čin ”. Vredi li slepima pokazivati, a gluvima govoriti?

Šta je još bilo? Bilo je glasanje za Pesmu Evrovizije. Ruske bliznakinje Tolmačev za pesmu” Sjaj” ( koju su pevale na engleskom!) nisu dobile ni jedan jedini glas iz Crne Gore. Objašnjenje je sledeće: odvojeno glasa stručni žiri ( od petoro članova) koji je bliznakinje jednoglasno ocenio nulom, dok posebno glasa publika mobilnim telefonima (a bar njih, hvala bogu, ima u Crnoj Gori koliko hoćete!) Glasanje je završeno potpunim izostavljanjem glasova mobilaša, te bi se moglo reći da se i stručni žiri na svojevrstan način pridružio sankcijama Rusiji.

Može li se predviđati kako će se razvijati odnosi SAD, EU, NATO i Crne Gore sa Rusijom? Hoće li se sukob, ipak, nekako završiti na miran način, ili će se on sve više zaoštravati? A, ako, ne daj, bože, dođe do najgoreg rešenja, kakvu će odluku doneti podgorički glavari? Hoće li, po ugledu na kneza Nikolu Petrovića, koji je – da pomogne ruskoj braći 1904. objavio rat Japanu - oni da zarate - sa Moskvom? Da vide Putin i njegovi Rusi kako je onda bilo Japancima. 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner