Početna strana > Debate > Srbija i NATO > Srbija ne mora u NATO da bi ušla u EU
Srbija i NATO

Srbija ne mora u NATO da bi ušla u EU

PDF Štampa El. pošta
Anders Fog Rasmusen   
petak, 16. oktobar 2009.

(Večernje novosti, 17.10.2009)

Srbija ne mora da postane član NATO da bi ušla u EU, izričit je, u ekskluzivnom intervjuu za ”Novosti”, generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen. Istovremeno, Rasmusen ističe značaj nastavka konstruktivne politike Srbije kada je u pitanju Kosovo.

* Kako, kao novi generalni sekretar NATO, ocenjujete sadašnju bezbednosnu situaciju na Balkanu i kakva će biti vaša politika u regionu?

- Siguran sam ne samo u bezbednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, već i u celokupan pravac u kojem region ide. Mada tamo i dalje postoji određeni broj razloga za zabrinutost, politički život je očigledno ušao u stabilniju fazu, a tvrda nacionalistička retorika izgubila mnogo od svoje privlačnosti. Evropska perspektiva regiona, takođe, postaje opipljivija, što se ilustruje napretkom ka viznoj liberalizaciji. A sve zastrašujuće prognoze da će nezavisnost Kosova imati negativan uticaj na bezbednosnu situaciju u regionu, pokazale su se kao neosnovane.

* Koliko dugo će još trajati mirovna operacija NATO na Kosovu?

- Ne mogu da kažem koliko dugo će Kfor ostati na Kosovu, ali želim da naglasim da ćemo ostati onoliko dugo koliko to bude neophodno, na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN. Trenutno se usredsređujemo na primenu fazne tranzicije ka prisustvu u cilju odvraćanja, uz obezbeđivanje da u svakom trenutku imamo na licu mesta nivo trupa za nastavljanje ostvarivanja sigurnog i bezbednog okruženja za sve pojedince i zajednice na Kosovu. Planiramo da imamo nekih 10.000 ljudi na licu mesta početkom sledeće godine. Odluka o daljem smanjivanju će zavisiti od političkog razvoja i od bezbednosne situacije.

* Kako ocenjujete trenutne odnose NATO i Srbije, i kada se radi o Partnerstvu za mir, i kada je reč o vašem angažovanju na Kosovu?

- NATO želi da razvija značajno i ambiciozno partnerstvo sa Srbijom. Posle njenog oklevanja prethodnih nekoliko godina, pozdravljam nedavne znake da Srbija želi da preuzme aktivniju ulogu. Savet Evroatlantskog partnerstva i Partnerstvo za mir obezbeđuju odlične okvire i mehanizme za razvoj našeg partnerstva, i očekujem da Srbija iskoristi mogućnosti koje joj se pružaju. Ali, za NATO, kao i za ostale međunarodne organizacije, važno je da Beograd nastavi da sprovodi konstruktivnu politiku u odnosu na Kosovo. Naročito se nadam da Beograd neće ohrabrivati kosovske Srbe da ne učestvuju na predstojećim izborima. Ukoliko kosovski Srbi žele da obezbede da se njihovi legitimni interesi i prava poštuju, onda oni moraju da učestvuju u političkom procesu.

* Da li je neophodno da Srbija postane član NATO i može li postati članica EU bez članstva u Severnoatlantskoj alijansi, ukoliko se većina građana tome protivi?

- Članstvo u NATO nije uslovljeno članstvom u EU, niti članstvo u EU zavisi od članstva u NATO. Postoji jedan broj zemalja EU koje nisu deo NATO i nekoliko NATO zemalja koje nisu deo EU. Čvrsto verujem da su dalje evroatlantske integracije zemalja na zapadnom Balkanu - kroz partnerstvo ili članstvo u NATO, ili EU - najbolja garancija za dugoročnu stabilnost na Balkanu. Imajući sve ovo u vidu, na Srbiji je samoj - a ne na bilo kome trećem - da donese odluku o svom mestu u regionu i šire u svetu, kao i o tome kojih međunarodnih tela zemlja želi da bude deo.

* Da li ste dobili bilo kakve detalje o zanimanju Beograda za reviziju Kumanovskog sporazuma između Srbije i NATO i kako bi se takva promena, ako se dogovori, primenjivala? Kako, uopšte, ocenjujete trenutnu situaciju na jugu Srbije?

- Svestan sam interesa Beograda da izmeni neke aspekte Vojnotehničkog sporazuma potpisanog između međunarodnih bezbednosnih snaga na Kosovu i vlada Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srbije u junu 1999. godine. Međutim, još nismo dobili nikakav konkretan predlog.

* Posle tenzija tokom leta prošle godine, kako ocenjujete trenutni nivo odnosa između NATO i Rusije?

- I NATO i Rusija igraju vitalnu ulogu u evropskoj i ukupnoj globalnoj bezbednosti, ali naš odnos je bio opterećen sumnjama, stereotipima i optužbama. Ono što nam je potrebno je istinsko, puno poverenje i produktivno partnerstvo između NATO i Rusije, koje ohrabruje saradnju u mnogim oblastima u kojima imamo zajednički interes - u Avganistanu, u borbi protiv terorizma, u sprečavanju širenja nuklearnog naoružanja - ali koje, takođe, podstiče otvoren dijalog o kontroverznijim temama. Da bi se došlo do takvog partnerstva, predložio sam da NATO i Rusija treba da započnu zajednički pregled bezbednosnih izazova u 21. veku. Reakcija Rusije na moj predlog je bila pozitivna i nameravam da posetim Moskvu u narednih nekoliko nedelja, da bismo razgovarali o konkretnim merama za pokretanje napred ove ideje, kao i da bismo šire razgovarali o našim odnosima.

(Razgovarao Goran Čvorović)