Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Incko u zemlji čuda

PDF Štampa El. pošta
Nataša Krsman   
utorak, 17. avgust 2010.

(Nezavisne novine, 17.8.2010.)

Građani BiH mogu riješiti problem korupcije na predstojećim opštim izborima, poručio je Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, kome je nedavno produžen mandat. Incko već duže vrijeme, a moglo bi se reći i od svog dolaska na čelo OHR-a, zagovara promjene u vlasti kao rješenje najvećeg dijela problema u ovoj zemlji. Govori da su građani BiH talentovani i perspektivni, kako imamo prirodna bogatstva, industrijske i turističke potencijale, ali nam je vlast nesposobna i korumpirana. Može se reći da je dobar dio njegovih tvrdnji tačan, ali ko su ti mladi, talentovani i perspektivni za koje treba da glasamo 3. oktobra pa da nam bude bolje.

Incku bi neko u njegovom OHR-u morao reći da su ovdje na vlasti bili svi koji su i sada u vrhu izbornih listi. Trebalo bi da mu kažu, ako se ne boje za svoj status u Kancelariji visokog predstavnika, da mnogi službenici ove međunarodne institucije rade u korist ili protiv političkih lidera s kojima su u dobrim ili lošim odnosima. Ima li zakona koji je donesen u BiH, a odnosi se na poslovni ambijent, da u njegovoj izradi nije učestvovao nadležni odjel OHR-a? Zakon o javnim nabavkama teškom mukom je donesen pod budnim okom Delegacije Evropske komsije u BiH, a revizorski izvještaji su pokazali da se upravo te zakonske odredbe svakodnevno krše jer je zakon pun rupa. Nije mnogo bolji ni Zakon o državnoj službi BiH pomoću kojeg se u administrativni aparat infiltriraju nečiji kadrovi i poslušnici. OHR nije dozvolio izmjene ovog zakona uz obrazloženje da bi se tako onemogućila nezavisnost izbora državnih službenika.

Zna li Incko koliko je članova Antikorupcionog tima OHR-a završilo u Tužilaštvu BiH na pozicijama stranih tužilaca koji su vodili istrage i tražili dokaze za privredni kriminal? Zna li iko u OHR-u koliko je oslobađajućih presuda doneseno i koliko su puta strani tužioci zbog nedostatka dokaza izvojevali oslobađajuću presudu na sudu? Nemoguće je da se oni ne bave ovom vrstom analitike. Ako prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH poziva građane da svojim glasom spriječe korupciju, onda bi se prvo trebalo zapitati šta rade institucije kojima je to posao i koje troše milione za svoj (ne)rad. Jesmo ili ikada čuli ijednu samokritiku iz OHR-a? Je li ijedna reforma koju su vodili, a bilo ih je tuce, bila pod njihovom lupom ili su čim je propala sve svalili na nesposobnost ovdašnjih političara? Suludo je braniti političare koji nisu učinili ništa ili su uradili malo da poboljšaju ambijent u kojim im građani žive, ali ako išta natjera ljude da svoj glas daju onima koji su na vlasti, onda će to biti kontinuirani napadi iz međunarodne zajednice.

Učiteljica Istorija pokazala je da se na ovim prostorima ne trpi volja tuđina koji iz nekih razloga nikako ne napušta prostor Balkana. Nisu ljudi ovdje još spremni na priče o privilegijama koje nosi velika Evropa jer sve što nam donosi je u formi ultimatuma, prijetnje i nametanja.

Šta je alternativa koju Incko nudi glasačima u BiH? Ako nije vlast, onda je opozicija. Ko je u BiH opozicija? Ko su lideri novih stranaka i političkih partija nastalih iz nekadašnjih nacionalnih pokreta? Članice nekadašnje Alijanse za promjene, koju je vodila SDP BiH, su u vlasti jer, recimo, Stranka za BiH s trona ne silazi bez obzira na broj osvojenih glasova.

Lider pokojne Alijanse – SDP BiH vlada na lokalnom nivou u velikom broju opština u Federaciji BiH, a u sarajevskoj opštini Novi grad, još se nije smirila afera "reketiranja" biznismena teška nekoliko miliona KM. Da li je, po Inckovom mišljenju, korupcija ako se od nekog traži dva miliona maraka da se promijeni regulacioni plan u gradu? Tužilaštvo će utvrditi da li je to tako, a ne građani kada dođu na biračko mjesto. Na građaninu je da procijeni da li će vjerovati osnovama sumnje, istrazi i optužnici, a ako hoće, ne moraju vjerovati ni pravosnažnoj presudi. Pravo glasa podrazumijeva punu slobodu građanina da u tajnosti svoje povjerenje pokloni onima koji su ispunili zakonske uslove da budu birani. Istog dana kada poručuje kako treba okrenuti list 3. oktobra 2010. godine, Incko rehabilituje trojicu smijenjenih političara koji su godinama bili bez osnovnih ljudskih prava. O kojoj demokartiji pričaju neprikosnoveni predstavnici međunarodne zajednice u BiH? To što političari najmnogobrojnijeg naroda u BiH ćute na ovakve izjave ne znači da se s njim slažu već ostavljaju šansu međunarodnoj zajednici da trenira disciplinu na njihovim rivalima koji neće da ćute.

Borba protiv korupcije trebalo bi da se vodi donošenjem i sprovođenjem zakona koji ne ostavljaju mogućnost da se kadrovskim kombinacijama zakon pretvori u mrtvo slovo na papiru. Pravosudne institucije moraju obezbijediti da se zakon sprovodi i poštuje i da kazne one koji se toga ne pridržavaju. Ovo laičko mišljenje, valjda, nije utopija. Toliko znamo da nam niko ne nacrta, samo ostaje pitanje zašto nemamo pravosuđe koje to može da riješi, a da na izborima kao sav demokratski svijet biramo zakonodavnu i izvršnu vlast.

Talentovani, lijepi, inteligentni građani i seljaci Bosne i Hercegovine iskoristite svoju šansu i izađite na izbore 3. oktobra, o kojima vam svi već glavu probijaju, glasajte kako vam je volja da izaberete bar svoje predstavnike kad vam visoke biraju činovnici po bijelom svijetu.