Početna strana > Debate > Crkva i politika > Majsko zasedanje Svetog arhijerejskog sabora i novi sporovi unutar SPC
Crkva i politika

Majsko zasedanje Svetog arhijerejskog sabora i novi sporovi unutar SPC

PDF Štampa El. pošta
Jelena Tasić   
subota, 30. maj 2009.

(Danas, 30.05.2009)

Ovogodišnje majsko zasedanje Svetog arhijerejskog sabora SPC ostaće ponajviše upamćeno po potvrdi odluke da patrijarh Pavle ostane na čelu Crkve i poseti potpredsednika SAD DŽozefa Bajdena Srbiji koja bio mogla biti prekretnica za već poremećene unutar crkvene odnose, pre svega kada je reč o Kosovu i Metohiji. Na prvu godišnjicu odluke da Sveti arhijerejski sinod, u skladu s crkvenim Ustavom, preuzme dužnosti patrijarha, SPC je dobila novu „crkvenu vladu“.

U njoj je jedino zameniku predsedavajućeg, mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju (Radoviću) produžen mandat, a nova kadrovska rešenja nagoveštavaju mogućnost ozbiljnije pripreme za vanredne crkvene izbore i prevagu uticaja „nove političke stvarnosti“, koju oličavaju predsednik Srbije i premijer RS.

Iako je pre samo pola godine poglavar SPC umoljen da ostane na tronu Svetog Save - neke vladike su tvrdile doživotno, kako je i predviđeno Ustavom SPC - pitanje vanrednih crkvenih izbora je ovog maja ponovo vraćeno na dnevni red. Kako objašnjavaju izvori Danasa, činjenica da je većina vladika na jesenjem zasedanju bila za proveru verodostojnosti patrijarhove molbe da se zbog „zdravstvenih razloga i nemoći“ povuče iz aktivne pastirske službe, mada su ispod nje stajali potpisi poglavara i „sinodalaca“, presudno je uticala da je predsedavajući odloži, bez glasanja. Zato je na početku ovog zasedanja episkop braničevski Ignatije (Midić), u ime arhijereja koji se zalažu za vanredne crkvene izbore, tražio da se preispita ova saborska odluka iz novembra.

Posle poduže diskusije, ovog puta se glasalo. Za izbor novog poglavara izjasnilo se 15 arhijereja, dok je 21 bilo „protiv“ što, kako je Danasu rečeno u vrhu SPC, nije garancija da se na narednim Saborima neće ponovo otvarati to pitanje. Praktično, glasanje bi moglo da se ponavlja na svakom sledećem zasedanju „crkvenog parlamenta“ - sve dok se ne namakne potrebna dvotrećinska većina, ukoliko se pre toga ne umeša Bog.

Pitanje sastava Sinoda koje je u programu Sabora i sada razmatrano na kraju, pod tačkom razno, u nekim krugovima isforsirano je do granica „biti ili ne biti“, iako se znalo da će glavna tema biti Kosovo i Metohija. Pošto ideja o vanrednim izborima ni na ovom Saboru nije prošla, sticajem raznih okolnosti i ustupaka, u novom sazivu „crkvene vlade“ našli su se takoreći svi glavni novembarski favoriti za „belu panu“. Episkop zahumsko-hercegovački Grigorije (Durić), čije je pismo braći arhijerejima posle novembarskog Sabora jedno vreme bilo medijski hit, najavio je zajednički rad na odgovornim zadacima.

Ipak, u Crkvi mnogi smatraju da će presudnu ulogu imati odnos mitropolita Amfilohija i vladike bačkog Irineja (Bulovića), koji je dosad konce uglavnom povlačio iz senke. Dobro obavešteni izvori spekulišu da bi u slučaju eventualnih izbora, vladika bački mogao da računa i na podršku državnog vrha i krugova oko akademika Dobrice Ćosića.

Vladika Irinej izabran je za portparola ovog Sabora, a najverovatnije će tu dužnost obavljati i u Sinodu, gde mu je poveren resor misije Crkve. Svi tekstovi s njegovim potpisom objavljeni poslednjih dana na sajtu SPC imaju oznaku sinodskih saopštenja, na čemu se za sada zadržao njegov kontakt glasnogovornika SPC sa novinarima.

S druge strane, mnoge je iznenadila bezrezervna podrška i priznanje SPC državnoj politici na KiM, izraženi u završnom saborskom saopštenju. Crkveni vrh se, očito, ne slaže sa kritikama episkopa raško-prizrenskog Artemija (Radosavljevića) i dela srpske opozicije i kosovskih Srba na račun državne politike na Kosovu.

Dodatno iskušenje za ovo majsko zasedanje Sabora bila je balkanska turneja drugog čoveka američke administracije DŽefa Bajdena. Sabor je, kako se saopšteno, preinačio odluku za KiM nadležnog vladike Artemija da potpredsednika SAD uskrati blagoslov za posetu manastiru Visoki Dečani. Iako je portparol Sabora imao naknadne javne primedbe na izveštavanje Danasa o saborskoj raspravi o Bajdenu, i sam je u potvrdio da Sabor o tome nije glasao.

U diplomatskim krugovima tvrdi se da je program Bajdenove posete Balkanu osmišljen i poslat iz Vašingtona, uz prethodne konsultacije sa domaćinima. Ko je dao „zeleno svetlo“ za Visoke Dečane, sada ćute i u Predsedništvu Srbije i vrhu Crkve. Posle objavljivanja programa za KiM, ispostavilo se da nadležni episkop nije obavešten o Bajdenovom odlasku, a Danasu je u Sinodu potvrđeno da ni „crkvena vlada“ nije zvanično kontaktirana.

Bajden, doduše, nije prvi zvaničnik koji bez saglasnosti nadležnog episkopa posećuje manastire na KiM. To je uradio je i predsednik Srbije, kada je na Veliki petak išao u Visoke Dečane da čestita Vaskrs, uz objašnjenje da za taj čin ima blagoslov patrijarha Pavla. Oni kojima se taj čin nije dopao kažu da je to ipak ogrešenje o crkveni protokol, jer Visoki Dečani nisu među stavropigijalnim manastirima koji su pod patrijarhovom jurisdikcijom.

Sve u svemu, „slučaj“ Bajden dolio je ulje i na četiri godine produbljivano neslaganje u SPC oko problema obnove crkava i manastira na KiM koji su stradali u martovskom pogromu 2004, da bi odmah po završetku Sabora bio doveden i u vezu sa slučajem Duhovno-rehabilitacionog centra Crna Reka. Centar je se našao na udaru javnosti i Sinoda posle objavljivanja nekoliko godina starih snimaka batinanja zavisnika od droge. Vladika Artemije je smenio upravnika Centra sveštenika Branislava Peranovića i zabranio primenu fizičkih metoda u Centru, ali u Eparhiji raško-prizrenskoj i dalje sumnjaju da je reč o „montiranom procesu“ zbog uskraćivanja blagoslova drugom čoveku SAD, čiji je cilj diskreditacija vladike Artemija. Vladika bački je u ime Sinoda uzvratio podužim „utukom na utuk“, tvrdeći da je reč o „opsesiji o globalističkom diktatu“.

Ništa manje burna nije bila nije saborska rasprava o problemu obnove crkava i manastira na KiM na osnovu Memoranduma koji su 2005. potpisali SPC i Ministarstvo kulture KiM, a kojim se vladika Artemije od početka nije slagao. Sabor, kako tvrde izvori Danasa, nije prihvatio da sasluša izveštaj stručne komisije o obnovljenim objektima, već je vladici Artemiju dao rok da do juna sprovede saborsku odluku o njihovom prijemu. U protivnom najavljene su kaznene mere, koje su najavljivane i uoči ovog saborskog zasedanja.

Povodom sve češćih tvrdnji u medijima da bi zbog „neposlušnosti“ vladika Artemije mogao da se nađe pred crkvenim sudom, u Sinodu je našem listu rečeno da „crkvena vlada“ ima ovlašćenja od Sabora da vodi obnovu na KiM i na prvoj instanci preduzme mere protiv episkopa koji ne poštuje saborske odluke, ali da slučaju daljeg spora „predmet“ ide na Sabor.

Stručnjaci za crkveno pravo upozoravaju da je SPC, od odluke da Sinod preuzme dužnosti patrijarha, koju i pojedini episkopi smatraju nezdravim rešenjem, na izvestan način u „vanrednom stanju“ i da bi odnos snaga u episkopatu mogao da prevagne nad kanonskim pravilima. S druge strane, tokom ovog saborskog zasedanja čule su se i najave da bi eventualno „disciplinovanje“ vladike Artemije, zbog u suštini političkog neslaganja sa obnovom po Memorandumu, moglo da otvorilo i pitanje kršenja tri puta potvrđene saborske odluke o načinu služenja liturgije o koju se više vladika oglušava, uključujući i pojedine članove novog Sinoda.

Što bi rekao Đorđe Balašević, neko to od gore gleda sve.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner