Početna strana > Hronika > Litvanija sačinila svoju verziju pregovaračkog okvira za Srbiju, različitu od nemačko-britanske
Hronika

Litvanija sačinila svoju verziju pregovaračkog okvira za Srbiju, različitu od nemačko-britanske

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 12. decembar 2013.

BRISEL - Litvanija je sačinila svoju verziju pregovaračkog okvira za Srbiju, koja sadrži znatno manje uslovljavanja po pitanju Kosova, nego nemačko-britanski “non-pejper” o kome se ranije raspravljalo, saznajeTanjug iz briselskih diplomatskih izvora.

Nemci i Britanci su u “non-pejperu” (neformalnom dokumentu) iz septembra ove godine tražili da se u pregovaračkoj platformi napredak Srbije u evropskim integracijama formalno veže sa napretkom u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Litvanski predlog, u koji je Tanjug imao uvid, predviđa mnogo manje striktne veze između napretka u pregovorima i napretka u normalizaciji.

“Srbija pre učlanjenja u EU treba da ostvari sveobuhvatnu normalizaciju odnosa sa Kosovom”, piše u dokumentu koji je Litvanija, kao predsedavajuća EU, diplomatskim kanalima ovih dana prosledila zemljama članicama.

To je po Srbiju mnogo povoljnija formulacija od one u nemačko-britanskom non-pejperu” u kome se traži da normalizacija bude “potpuna” i da ima “pravno-obavezujući karakter”.

Analitičari u tome vide eufemizam za puno priznanje Kosova od strane Srbije, dok je litvanski kontrapredlog znatno fleksibilniji.

Druga, ništa manje značajna litvanska inovacija u odnosu na non-pejper odnosi se na ulogu poglavlja 35, koje se odnosi na proces normalizacije, u pregovaračkom procesu.

Nemci i Britanci traže da se ovo poglavlje, koje će biti otvoreno među prvima, a zatvoreno među poslednjima, horizontalno uveže i za sva ostala poglavlja, tako da svaki korak u evropskim integracijama bude uslovljen koracima u normalizaciji odnosa sa Prištinom.

Ovo bi, kako je novinarima ranije objasnila šefica pregovaračkog srpskog tima Tanja Miščević dovelo do toga da Priština de fakto postane treća strana u pregovorima Beograda i Brisela.

Litvanski predlog, međutim, kaže da će pitanje normalizacije biti razmatrano “pre svega, mada ne isključivo” u poglavlju 35, što podrazumeva slabije veze kosovskog pitanja sa drugim poglavljima.

Koja će od ove dve varijante prevagnuti zavisi od šefova evropskih diplomatije koji će se početkom sledeće nedelje okupiti u Briselu na sastanku Evropskog saveta.

“Debata još traje, i trajaće do poslednjeg časa”, kaže Tanjugov diplomatski izvor.

Iako je većina članica sklonija litvanskom predlogu, ovaj izvor podseća da se odluke u Savetu donose konsenzusom svih 28 članica.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner