Početna strana > Hronika > NSIDC: Drastično otapanje leda na polarnom okeanu, drugo po redu u četiri decenije
Hronika

NSIDC: Drastično otapanje leda na polarnom okeanu, drugo po redu u četiri decenije

PDF Štampa El. pošta
utorak, 22. septembar 2020.

 Zagrevanje na Arktiku doprinelo je drastičnom otapanju leda koji pokriva polarni okean, objavili su u ponedeljak naučnici iz Nacionalnog centra za praćenje snega i leda (NSIDC), istakavši da se radi o drugom po redu rekordnom smanjenju leda u poslednje četiri decenije.

Satelitski snimvi od 15. septembra pokazuju da led pokriva 3,74 miliona kvadratnih kilometara morske površine, što je tek drugi put u 42 godine da se ta brojka spustila ispod četiri miliona kvadratnih kilometara.

"Poprilično smo potreseni zbog stalnog gubitka leda. No, nažalost, to nije iznenađenje", kazala je glaciološkinja Tuila Mun u istraživačkom centru u Boulderu u Koloradu.

Rekordno mala količina morskog ledenog pokrivača od 3,41 kvadratni kilometar zabeležena je 2012. nakon što je kasnosezonski ciklon razbio preostali led, međutim to nije mnogo manje od onoga što naučnici vide danas.

Ovogodišnji gubitak morskog leda posebno je bio primetan između 31. avgusta i 5. septembra zahvaljujući udarima toplog vazduha usled talasa vrućine iz Sibira. Tokom tih šest dana, led se topio brže nego bilo koje druge godine od kada se sprovode merenja.

Drugi tim naučnika je u julu objavio da sibirski toplotni talas ne bi bio moguć bez ljudskog uticaja na klimu.

Kako se led u vodama Arktika gubi, sve veći delovi otvorenog tamnog mora apsorbuju sunčevo zračenje, umesto da ga odbijaju nazad u atmosferu. To je proces koji pojačava otopljenje i koji objašnjava zašto su arktičke temperature u stalnom porastu. U poslednjih 30 godina gotovo su se udvostručile.

Gubitak morskog leda takođe ugrožava arktičku floru i faunu, od polarnih medveda i foka do planktona i algi.

Otopljenjem se ne gubi samo morski već i kopneni led, kao i ledeni pokrovi koji pokrivaju arktičko kopno u Kanadi i na Grenlandu.

Što se brže ti pokrovi otapaju i klize u okean to brže rastu nivoi mora širom sveta.

"Moramo jako raditi na smanjenju emisije štetnih gasova, kako u budućnosti ne bi svedočili takvim rekordima", rekla je Mun.

(N1)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner