Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Angela u Beogradu - Koliko su crvene linije crvene?
Komentar dana

Angela u Beogradu - Koliko su crvene linije crvene?

PDF Štampa El. pošta
Mladen Đorđević   
sreda, 24. avgust 2011.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je prilikom posete Beogradu, nastupila u skladu a novom ulogom Nemačke kao lidera EU, ali i u skladu sa tradicionalnim načinom vođenja nemačke politike – surovo, direktno ali iskreno. „Gospođa Evropa“, kako je još drugačije zovu, je naime javno, jasno i otvoreno rekla da je Kosovo glavni uslov Srbije na putu ka EU i svojim domaćinima sasula u lice četiri uslova koja treba da ispune da bi uopšte mogli da se nadju dobijanju statusa kandidata. Prema tome, Srbija mora da obnovi pregovore sa Prištinom,  da Euleksu omogući rad na celoj teritoriji Kosova, da ukine tzv. paralelne strukture na severu i da napusti svoje pošte, škole i opštinske administracije.

Angela Merkel je srpskoj vlasti i građanima Srbije otvoreno stavila do znanja da sve dosadašnje aktivnosti države, uključujući i hapšenja haških optuženika, vođenja politike pomirenja u regionu na štetu srpskog naroda, pa čak i organizovanje gej parade, nemaju nimalo uticaja na odluku o kandidaturi, već da Srbija može da se nada tzv. evropskoj budućnosti samo ako de fakto prizna Kosovo i učini sve što je potrebno da kosovsku nezavisnost ne ometa i podrži. Od Srbije se za sada ne traži da zvanično prizna Kosovo, ali zahtev za formalnim priznanjem će neminovno stići u nekom trenutku u budućnosti, a poseta Angele Merkel se tako pokazala kao jedna od mera konačnog pritiska na Srbiju da prizna Kosovo.

Iako je u danima pred njen dolazak domaća javnost pripremana da neće biti nikakvih zahteva i ultimatuma, kako sada navode mediji, njen oštar ton je iznenadio zvanični Beograd koji je očekivao da je za sticanje statusa kandidata dovoljan samo nastavak dijaloga sa Prištinom. Aktuelne srpske vlasti su tako stavljene pred izbor i pre nego što su očekivale, to jest Merkelova im je naredila da žabu zvanu Kosovo moraju da progutaju pre sticanja kandidature, odnosno i pre nego što je ona skuvana po ukusu Beograda. Ipak, pošto većina građana Srbije i dalje nije spremna da podrži tako sudbonosnu odluku, pitanje je da li naša sadašnja vlast, koja je do sada pokazivala da je zarad evropske budućnosti spremna da pristane na skoro sve instrukcije iz EU, može da prihvati nove zahteve, pošto bi čak i za Tadića i DS to u mnogome značilo političko samoubistvo pred naredne izbore i potpuni krah politike „I Kosovo i Evropa“.

Ako Tadić ne prihvati zahteve Merkelove, rezime njegove politike će, pošto izgubi vlast, pre moći da se iskaže kao „ni Kosovo ni Evropa“, odnosno biće to i njegov istorijski poraz, pa je tako, ako je verovati Blicu, razgovor srpskog predsednika i nemačke kancelarke prošao u „neprijatnoj i mučnoj atmosferi.“ Prema izvoru Blica, juče su izneti suprotni stavovi o mogućem rešenju kosovskog pitanja, a Merkelova je insistirala da je Kosovo država, zaključno sa administrativnim prelazima, i da Priština ima apsolutnu vlast na celoj teritoriji. Blic navodi i da nikakvog govora o podeli Kosova ili specijalnim statusima za Sever nije bilo, a da je s druge strane, Tadić „bio vrlo jasan da Srbija nikada neće priznati nezavisno Kosovo“ i da preko svojih “crvenih linija” nikada neće preći. U sličnom tonu je posle razgovora sa nemačkom kancelarkom govorio i Vuk Jeremić, koji je saopštio da „postoje neki uslovi koje Srbija može da prihvati i neki koje ne može da prihvati“ i dodao da će se, kao i do sada, u okviru tih parametara kretati.

Da li ove izjave zvaničnika Srbije znače da oni ipak imaju „crvene linije“, i da li su zaista spremni da makar i sa velikim zakašnjenjem zaustave saginjanje pred EU, pokazaće naredni period, u kome će će se na Srbiju svakako vršiti veliki pritisak. Našim vlastima će, ako nemaju nameru da se sagnu do kraja i potpuno predaju, biti potrebno mnogo diplomatske veštine i pameti da pronađu neko rešenje s kojim bi mogli da izađu pred građane. S druge strane, ako vlast zaista ne pređe preko tih „crvenih linija“, moraće, htela ne htela, da, bar za sada, odustane daljih evropskih integracija. S obzirom na dosadašnju politiku vrha Srbije, to se čini gotovo neverovatnim. Ali, s obzirom da je situacija sada jasna, i po vlast veoma nepovoljna, možda su mogući čak i neočekivani obrti i po Srbiju.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner