Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Ivica Dačić izašao „na crtu“ EU?!
Komentar dana

Ivica Dačić izašao „na crtu“ EU?!

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
utorak, 04. oktobar 2011.

Volfgang Valdner, državni sekretar vlade Austrije za evropske i međunarodne poslove, na ekonomskom samitu koji je upriličen u Beogradu pod nazivom “Srbija i Evropska unija: izgledi i izazovi. Uticaj svetske krize na ekonomiju Srbije”, izjavio je da je austrijska vlada mišljenja da Srbija zaslužuje da dobije status kandidata za EU i da pregovori treba da počnu što pre, pod uslovom da Srbija reši teritorijalni konflikt sa Kosovom.[1]

Valdner je ocenio da Srbija treba da reši pitanje Kosova kompromisom i dodao da je „nezavisnost Kosova činjenica a izazov je da se nađe formula za sever Kosova”.

Međutim, Valdner nije propustio priliku da kaže da su Srbi na severu Kosova glavni krivci za tamošnje probleme! Na tu njegovu izjavu umesto ambasadora Konuzina reagovao je ministar Ivica Dačić rečima: “sada da ne bi morao ambasador (Ruske Federacije Aleksandar) Konuzin da reaguje, reagovaću ja”.[2] Ministar Dačić je oštro polemisao sa Volfgangom Valdnerom o mogućnosti eventualne podele Kosova. Dačić je izjavio, što je najbitnije, da Srbija neće moći da gleda zatvorenih očiju ukoliko vlada Kosova upotrebi silu prema Srbima na severu. “Hoćemo li sada neki novi rat? Mi to nećemo”, izjavio je Dačić i istakao da je realnost na terenu zapravo drugačija od one koja se predstavlja u zapadnim medijima i od one koju zapadne diplomate smatraju “zatvorenim pitanjem”. Naime, Dačić je istakao činjenicu da postoje dva Kosova, jedno srpsko i drugo albansko, iako je i dalje u Ustavu Republike Srbije Kosovo navedeno kao celina i kao takva deo Srbije, što se može promeniti jedino referendumom o izmenama Ustava.

Državni sekretar Austrije Valdner istakao je da je nezavisnost Kosova realnost, a da podela nije opcija i da bi što pre trebalo naći formulu za rešenje pitanja severa Kosova. Nakon tih reči vicepremijer i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić reagovao je sledećim rečima: najpre je podeljena Srbija, da bi se došlo do stava da “nema podela”.

“Vi govorite o realnosti i stvarnosti nezavisnog Kosova i da podela nije opcija… Podsećam Vas da je prvo Srbija podeljena, pa se onda došlo do stava da nema podela . Da su prvo granice Srbije promenjene, pa se onda reklo da nema više promena granica. Albanci nisu želeli da žive u Srbiji i ja im priznajem to pravo, ali ni Srbi ne žele da žive na nezavisnom Kosovu. Ja očekujem da im Vi kao demokrata priznate to isto pravo”. Osim toga, Dačić je istakao da nijedna zemlja na putu ka EU nije morala da pregovara o statusu njenih pojedinih teritorija.

“Ako Tači vojno osvoji sever Kosova, mi treba da prećutimo da bismo ušli u EU?”, upitao je Dačić okupljene na forumu, a ponajviše Volfganga Valdnera. Ministar je kasnije u izjavi za novinare rekao da je morao tako da reaguje i da je neprihvatljivo da neko iz Austrije u Beogradu drži lekcije o tome kako su Srbi izazvali krizu. Na samitu je naravno bio prisutan i ruski ambasador Konuzin, koji je, bez sumnje, bio zadovoljan Dačićevim odgovorom. Osim Konuzina, Dačićevim odgovorom treba da budu zadovoljni i građani srpske nacionalnosti na severu pokrajine. Uprkos tome što podela Kosova nije nešto što je predviđeno Ustavom, ona ipak predstavlja realnost na terenu i faktičku situaciju u kojoj se nalaze Srbi na severu. Međutim, podela Kosova ostaje problem, jer će se onda otvoriti pitanje, šta sa Srbima koji žive južno od Ibra u centralnom delu pokrajine, i koji su gotovo u potpunosti izolovani. Postavlja se pitanje, kako će država Srbija njih da zaštiti?

Da situacija na severu Kosova nimalo nije bezazlena, potvrđuje i samit ministara odbrane članica NATO-a, koji će se održati 5. i 6. oktobra u Briselu, što je potvrdio i generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen. ”Razgovaraćemo o razvoju prilika na Kosovu. Videli smo oštro podsećanje kako brzo mogu narasti tenzije i kako ostaje važna NATO misija”, prenosi Glas Amerike njegove reči. Pri tome je na pitanje novinara da li su zaista NATO trupe morale da upotrebe bojevu municiju, Rasmusen izjavio sledeće: “Pre svega, KFOR je jasno delovao u cilju samoodbrane. Dobio sam detaljne informacije i potpuno sam uveren da su trupe delovale u okviru mandata”.[3]

Ove izjave potvrđuju da će u narednim danima KFOR i NATO imati odlučujuću ulogu na severu Kosova i da će svesrdno zastupati interese Prištine, a ne Beograda i srpskog naroda. Ista činjenica važi i za EU koja ne odustaje od nezavisnosti Kosova, što predstavlja samo kontinuitet politike koja je počela bombardovanjem SRJ 1999.


[3] http://www.voanews.com/serbian/news/NATO-Kosovo-10-03-130996158.html

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner