Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Mala srpska pobeda
Komentar dana

Mala srpska pobeda

PDF Štampa El. pošta
Aleksandar Kostić   
utorak, 05. februar 2013.

Uprkos nedavnom pokušaju da se susretom premijera Srbije i Hrvatske Ivice Dačića i Zorana Milanovića u Beogradu pokaže da srpsko-hrvatski odnosi mogu da ostanu korektni i pored oslobađajuće presude Gotovini i Markaču, nacionalistička histerija koja je u Hrvatskoj buknula posle oslobađanja generala, a kulminirala u Vukovaru povodom uvođenja ćirilice u službenu upotrebu, govori da otpor značajnog dela hrvatskog društva ravnopravnim odnosima sa Srbijom i tretmanu Srba u Hrvatskoj ne može biti sakriven neiskrenim frazama, a da je neprijateljstvo prema Srbiji jedna od konstanti hrvatske politike.

Protesti koja su povedeni protiv prava Srba u Vukovaru na korišćenje ćirilice, što je u skladu s Ustavom i međunarodnim dokumentima, podsetili su na početak 90-ih i ratnu kampanju protiv Srba, koja se u Hrvatskoj nastavlja, pod različitim oblicima. U poslednje vreme se pored negiranja prava Srba stavlja  naglasak na negiranju antifašističke borbe srpskog naroda na prostorima nekadašnje NDH, a ljaga koju je Hrvatska stekla genocidnim ustaškim režimom pokušava da se spere različitim istorijskim falsifikatima, i revizijom istorije kojom se minimiziraju zločini ustaša a hrvatskoj državi i Hrvatima se kalemi antifašistička tradicija.         

Jedan od takvih projekata je izložba koja se bavi istorijom jugoslovenskih interniraca u logorima u Norveškoj tokom Drugog svetskog rata, kojom je trebalo da se izrazi zahvalnost norveškom narodu, ali koja je takođe predstavljala pokušaj revizije istorije u režiji sociologa Gorane Ognjenović sa Univerziteta u Oslu i Nataše Mataušić iz Istorijskog muzeja Hrvatske. Osnovna teza autorke izložbe Gorane Ognjenović  je negiranje činjenice da je među internircima bilo 90 odsto Srba, dok je deo izložbe Nataše Mataušić, nekadašnje direktorke Memorijalnog centra Jasenovac i autorke sadašnje postavke, koja je izazvala brojne negativne reakcije, predstavio „zvaničan” broj žrtava od 80.914.

Otvaranje ove izložbe sprečeno je posle velikog pritiska koji je usledio od Saveza srpskih udruženja, velikog broja Srba i njihovih norveških prijatelja, kao i ambasade Srbije.  Univerzitet u Oslu je odložio početak izložbe za novembar 2013, čemu treba da prethodi šira stručna debata, koja bi se bavila tematikom Drugog svetskog rata i logorima u Norveškoj.

Mediji u Srbiji opširno su izvestili o ovom malom ali važnom uspehu, postignutom zajedničkim delovanjem. U naslovima je istaknuto da je „sprečen pokušaj revizije istorije“, ali je ipak daleko od istine da je samo ova akcija sprečila dalje planove falsifikovanja istorije i pretvaranja Srba u pravoslavne Hrvae i Bosance. Izložba je već ranije u avgustu 2012. održana u Trondhajmu, gde je u obližnjem mestu Falštat postojao jedan od logora, a njeni organizatori su bili Falštad centar i Memorijalni centar Jasenovac. Pokrovitelji su bili Ministarstvo spoljnih poslova Norveške, Ambasada Norveške u Zagrebu, i ambasade BiH i Hrvatske u Oslu.  Prisutni su bili i ambasadori BiH i Hrvatske, dok  se predstavnici srpske ambasade iz protesta nisu pojavili.

Visok rang organizatora i gostiju izložbe u Trondhajmu svedoče da je projekat hrvatskih autorki veoma ozbiljno zamišljen, a njegovu dalju realizaciju dovela je u pitanje reakcija srpske zajednice u Norveškoj, koja je odlaganjem izložbe u Oslu postigla značajan uspeh. Dobijeno je ipak samo prvo poluvreme, jer do novembra treba ubediti nadležne u pravu istinu. Tim povodom, predstavnici Srba su najavili da će insistirati  da se katalog i izložbeni materijal revidiraju u skladu sa opšte prihvaćenim istorijskim činjenicama i etničkoj pripadnosti zatvorenika i da Gorana Ognjenović bude smenjena sa mesta vođe projekta.  

U moru problema s kojima se danas susreću Srbija i Srbi, ova mala pobeda možda izgleda sitna i nevažna, ali već smo u proteklim decenijama iskusili da istina neće prodreti u svet sama po sebi. U slučaju pokušaja revizije istorije koju sprovode mnogi hrvatski naučnici, olakšavajuća okolnost je što su argumenti na našoj strani, ali ako se na falsifikate ne reaguje na vreme, kao što se to do sada često dešavalo, laž vrlo lako postaje istina. 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner