Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Samo smo se malo otrovali
Komentar dana

Samo smo se malo otrovali

PDF Štampa El. pošta
Trifun Ristić   
nedelja, 24. februar 2013.

Afera oko toksičnog mleka se ne stišava, uprkos nastojanjima Ministarstva poljoprivrede i Vlade da isprave najočiglednije propuste, a njen fokus licemerno prebace na uvoznički i GMO lobi. Uzbuna se i neće tek tako stišati pošto nadležni već danima nisu u stanju da pruže jasne, tačne i pouzdane informacije o količini otrovnog aflatoksina u ovoj namirnici, niti da povrate poverenje javnosti, kojoj je jedino jasno da problem nije od juče, već da je uzrok otrova zaraženi kukuruz iz prošlogodišnje žetve, koji je umesto da bude uništen završio u silaži kao hrana za stoku.  

Upozorenja o opasnosti upućivana su cele prošle jeseni, ali adekvatnog odgovora očigledno nije bilo. Direktor Udruženja "Žita Srbije" Vukosav Saković objasnio je na primer u decembru da je propust oko utvrđivanja aflatoksina napravljen još tokom vegetacije kukuruza, pošto stručne službe i instituti koje prate primenu hibrida nisu na vreme upozorili proizvođače. Tada je već moglo da se odluči da se zaraženi i zdravi kukuruz razdvoje nakon berbe, što nije učinjeno, pa je sav kukuruz skladišten zajedno, a Saković je kazao da odgovorni u državi, uprkos tome što su sa problemom bili upoznati već u novembru, nisu preduzeli odgovarajuće kontrole, niti naložili mere prerade i detoksikacije da se taj otrov ne nađe u stočnoj hrani i mleku i mesu. 

Ovogodišnja žetva bila je problem i za druge zemlje u regionu, poput Mađarske, Rumunije i Bugarske, a prema nekim procenama samo trećina prošlogodišnjeg kukuruza u Srbiji je bila ispravna, zbog čega je verovatno neko nadležan procenio da je bolje da se rizikuje da se neko razboli nego da lanac proizvodnje dođe na ivicu bankrota. Veliki farmeri su verovatno trpali u silažu sve što se ubralo na njivama da ne bi morali da kupuju zdrav kukuruz, a da u Bosni nisu registrovali zaraženo Dukatovo mleko, masovno trovanje građana bi svakako prošlo neprimećeno.

Na sreću, otrovi su ipak otkriveni, ali umesto pouzdanih informacija imamo situaciju da se pokrajinski sekretar Goran Ješić i ministar Knežević međusobno optužuju i gađaju rezultatima analiza, dok besni propagandni rat čiji je cilj skidanje krivice i optuživanje druge strane za uništenje seljaka proizvođača i domaće mlekarske industrije. Ministar Knežević se ipak, i pored početnog negiranja, prizvao razumu nakon čega je sa tržišta povučeno 50 vrsta mleka,  dok je Ministarstvo tek sada pokrenulo analize kukuruza i isplaniralo podelu zdravog kukuruza proizvođačima.

Vlada i ministar se sada iz petnih žila upinju da dokažu da će Srbi uskoro ponovo imati zdravo mleko, dok ministarka zdravlja nastavlja da daje nemušte izjave i da nas ubeđuje da smo se samo malo otrovali. I dalje međutim buni to što je u dosadašnjim ispitivanjima koja su naručili NOPS, Vlada Srbije i Pokrajinska vlada ispitano svega deset mlekara, iako ih u Srbiji ima više od 200, zbog čega priča o bezbednosti mleka ne može biti završena dok javnost ne dobije informaciju šta je sa mlekom iz svih.  Pored toga, nije objašnjeno da li aflatoksina ima u mesu i jajima, a u svoj ovoj zbrci je otkriveno da nacionalna laboratorija za kontrolu mleka još ne radi, iako je od 2003. godine EU dala oko 15 miliona evra za kupovinu opreme i ostale aktivnosti.

Srbija sada željno očekuje analizu mleka iz Holandije, dok ministar Knežević najavljuje odgovornost svakog aktera ove afere. Iako je aktera mnogo, pošto se sistem bezbednosti hrane u Srbiji zasniva na odgovornosti svih - od proizvođača, preko prerađivača, distributera, prodavaca i države, sigurno je da je za razik masovnog trovanja najodgovornija upravo država, koja je zatvorila oči onda kada je problem svima bio očigledan.  Mere koje se sada preduzimaju ne mogu da sakriju činjenicu da su državi Srbiji, ko god je vodio, interesi kompanija i lobija preči od bilo čega drugog, uključujući i od zdravlje njenih građana.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner