Početna strana > Debate > Kuda ide Srbija > Za i protiv povratka smrtne kazne
Kuda ide Srbija

Za i protiv povratka smrtne kazne

PDF Štampa El. pošta
Vladislav Đorđević   
nedelja, 17. avgust 2014.

Krajem jula surovo je ubijena jedna petnaestogodišnja devojčica. Javnost je na tu vest spontano reagovala izlivom ogorčenja i besa. Komentatori na društvenim mrežama horski su zahtevali da se ubica kazni smrću. Neki su išli čak tako daleko da su predlagali posebno mučne načine izvršenja smrtne kazne.

Takve reakcije javnosti su razumljive i očekivane, ali nisu svrsishodne. Emocije nisu najbolji putokaz za rešenje socijalnih problema. Ostavimo uzburkane emocije po strani i počnimo da analiziramo društvenu stvarnost hladnom glavom. Zapitajmo se: da li treba vratiti smrtnu kaznu? Postoji nekoliko dobrih argumenata protiv te ideje.

1. Argument: ne postoji retroaktivno dejstvo zakona

Neposredan povod da javnost počne horski da zahteva povratak smrtne kazne jeste ubistvo jedne mlade devojke. Argument je emotivno razumljiv, ali pravno promašen. Jer čak i kada bi se smrtna kazna vratila, ona ne bi pogodila ubicu te devojke jer se ona ne bi mogla primenjivati retroaktivno.

U vreme izvršenja brutalnog ubistva smrtne kazne nije bilo, pa se ubica na tu kaznu ne može osuditi. Dakle, uvođenje smrtne kazne ne bi dovelo do pravde koju mnogi priželjkuju.

2. Argument: hrišćanska etika

Najvažniji razlog protiv uvođenja smrtne kazne je hrišćansko-etički. Naime, šesta Božja zapovest glasi: „Ne ubij” (Druga knjiga Mojsijeva 20,13). Ta zapovest Božja podrazumeva to da je zabranjeno ubiti osobu pre rođenja (pobačaj), tek rođenu (čedomorstvo) i, uopšte uzev, ma koju.

Zapovest ujedno podrazumeva i zabranu ubistva iz milosrđa (eutanaziju), ubistvo samoga sebe (samoubistvo) i izricanje smrtne kazne. Život je svet i niko ne sme da ga oduzima, pa ni država.

3. Argument: kulturno-verski

Jedan od argumenata za ponovno uvođenje smrtne kazne bio je taj da je ona još na snazi u Belorusiji. Ali argument je promašen iz jednostavnog razloga zato što je Belorusija zapravo jedina pravoslavna država sa tim zakonom. Stanovnici Srbije su mahom pravoslavni i to treba poštovati. Ali upravo u većini pravoslavnih zemalja ne postoji smrtna kazna. Grčka je kolevka pravoslavlja i u njoj ne postoji smrtna kazna. Rusija je najveća pravoslavna država i u njoj takođe ne postoji smrtna kazna. Ako ćemo se ravnati po činjenici da Srbija pripada pravoslavnom kulturnom krugu, onda u nju ne treba uvoditi smrtnu kaznu.

Zapravo, oni koji zahtevaju povratak smrtne kazne guraju Srbiju u protestansko-katolički i islamski kulturni krug. Jer smrtna kazna postoji u nekim državama protestantsko-katoličkih SAD, poput Teksasa. Da li Srbiji treba biti reper Teksas u kome caruje protestantski fundamentalizam i kaubojski mentalitet?

Smrtna kazna postoji i u državama u kojima caruje islamski fundamentalizam, npr. u sunitskoj Saudijskoj Arabiji i šiitskom Iranu. Da li pravoslavnoj Srbiji reperi treba da budu države najkrućeg islamskog fundamentalizma?

Smrtnu kaznu ima i Kina. Kina je često spoljnopolitički saveznik Srbije, ali nam je i geografski i kulturno-verski veoma daleko. Ni ona ne može biti etički reper Srbije. Ako Srbija hoće da zadrži svoj pravoslavni kulturni identitet, onda treba da se ugleda na pravoslavnu Grčku ili Rusiju u kojima nema smrtne kazne.

4. Argument: prevencija

Među zapenušanim zagovornicima povratka smrtne kazne postojao je i rezon da će uvođenje smrtne kazne smanjiti broj teških zločina, uključujući i ubistva.

Zapravo, postojanje smrtne kazne ne smanjuje broj teških krivičnih dela, pa ni ubistava. Čovek koji ubije to obično čini u takvom stanju da retko kad razmišlja o posledicama svoga čina. Prevencija teških zločina svakako je potrebna, ali ona leži na drugom mestu. Na kom?

Jedno od najvažnijih preventivnih sredstava protiv teških krivičnih dela jeste trezvenjaštvo. Trezvenjaštvo podrazumeva apstinenciju od konzumiranja alkoholnih pića. Zašto je ono bitno? Osoba pod dejstvom alkohola je mnogo sklonija svim krivičnim delima, pa i onim najtežim, nego osoba koja je trezna. Naprosto, osoba u pijanom ili polupijanom stanju ima smanjenu moć samokontrole. Ako želimo manje surovih zločina, borba protiv alkoholizma je na listi prioriteta.

Smanjenje pijenja alkoholnih pića nije jedina dobra prevencija. Borba za porodične vrednosti je isto tako bitna. Zašto? Zato što su osobe koje imaju porodicu manje sklone nasilju. Uopšte uzev, osobe koje imaju porodicu su uravnoteženije: manje su sklone tuči, kavgi, silovanju i ostalom nasilničkom ponašanju. A da bi muškarci češće bili oženjeni od pomoći je upravo ono za šta se zalaže moja teorija maskulizma; a to je da se muškarci rano ožene, zaposle i imaju solidnu platu. Muškarac koji ima srećan brak, decu, siguran i solidno plaćen posao neće lako podleći iskušenju da počini veliki zločin. Dakle, prava prevencija nije smrtna kazna, nego podsticanje porodičnog i poslovnog života svih, a pogotovo mladih muškaraca.

I udaja je korisna za devojke kao preventivno sredstvo. Kada bi se devojke ranije udavale, češće bi ostajale kod kuće uz muža i decu, i manje bi izlazile; samim tim bile bi izložene manjoj mogućnosti da stradaju. Nasilje je neiskorenjivi deo ljudske prirode, ali ono se može smanjiti uz neke mere predostrožnosti. Ima ih više. Jedna od njih jeste ta da devojke paze na sebe i svoj izgled. Kada bi devojke produžile suknje, a skratile vreme izlaska smanjile bi rizik da budu napadnute. Ukupno uzev, povratak na tradicionalne, hrišćanske i porodične vrednosti znatno je efikasnije sredstvo prevencije nasilja nego uvođenje smrtne kazne.

5. Zaključak

Užasna ubistva koja se s vremena na vreme dogode dovode do neobuzdanog gneva javnosti. Ali u afektu čovek može da donese i pogrešne zaključke. Jedan od njih jeste i taj da bi povratak smrtne kazne smanjio broj teških zločina. Zapravo, ne bi. Uvođenje smrtne kazne nije efikasno sredstvo prevencije. Osim toga, ono se protivi principima hrišćanske etike i milosrđa, kao i našeg pravoslavnog kulturnog kruga. Zahtevati ubistvo ubice znači srozavati se na njegov nivo. Krvološtvo nije odlika prosvećenih.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner