Početna strana > Rubrike > Kulturna politika > Slučaj Petnica - najlakše je okriviti državu
Kulturna politika

Slučaj Petnica - najlakše je okriviti državu

PDF Štampa El. pošta
Trifun Ristić   
petak, 08. novembar 2013.

Kada čitamo novine, čini nam se ponekad da Srbija totalno propada, a kada čitamo Blic, pomislićemo da propada i Petnica, čuvena naučno-istraživačka stanica u okolini Valjeva.

Kroz Petnicu je od početka osamdesetih, kada je osnovana, prošlo oko 50 000 mladih talenata iz zemlje i inostranstva, koji se tog iskustva sećaju. Nedostatak novca je stalni i gorući problem i ove ustanove, koja je, sudeći po čestim žalbama njenog direktora Vigora Majića, neprekidno na ivici opstanka.

Tekući problem se ponovo pojavio zbog novca, jer Ministarstvo za prosvetu i nauku Srbije od početka ove godine kasni sa uplatom sredstava za održavanje, dok je ove godine za osnovnu delatnost Istraživačke stanice izdvojeno samo pet miliona dinara, za razliku od 25 miliona prošle godine, što je, po rečima Majića, ugrozilo mnoge projekte.

Vigor Majić

Naša država se nebrojeno puta prema mnogim svojim građanima i ustanovama pokazala kao maćeha, tako da na prvi pogled i Petnica deli tu sudbinu, i sudeći po napisima u Blicu, ova ustanova je maltene pred gašenjem. Ipak, nije baš sve tako, jer Petnica je danas zapravo u boljem stanju nego što je ikada bila, a istraživački centar je nedavno podignut na svetski nivo, uz pomoć kredita Evropske investicione banke. Sagrađen je novi kompleks od 17.000 kvadratnih metara, koji može da primi 180 polaznika u jednoj smeni, a ova investicija Vlade, koju će otplaćivati građani, iznosi deset miliona evra sedam miliona evra za objekte, a tri miliona evra za opremu.

Kada se radovi na kompleksu završe, Petnica će imati bolje uslove nego mnogi fakulteti, ali su problem veliki troškovi održavanja novog kompleksa, koji iznose pet miliona dinara mesečno. Novac za održavanje, prema ugovoru sa EIB-om, treba da dâ država, što nije ispunjeno, zbog čega se Majić i oglasio. Ipak, pre nego što ovog puta bacimo drvlje i kamenje na državu, iako to sa pravom često radimo, treba napomenuti da Istraživački centar Petnica nije državna ustanova, već nevladina organizacija, koja se finansira iz različitih izvora, a koja je na primer samo u protekle tri godine od države dobila 80 miliona dinara.[1]

Tomislav Jovanović

Država petnicu od osnivanja 1982. godine manje ili više redovno pomaže, najviše preko ministarstava, a donacije su davale i mnoge kompanije i organizacije - Telenor, NIS, Pošte Srbije, OEBS, UNESKO. Petnica je uvek imala veliku pomoć, ali sadašnji problem se javio oko banalnog pitanja ko će da plati grejanje i čišćenje kompleksa. Očigledno, sagrađeni su preveliki objekti, koje treba održavati, a novca za grejanje baš i nema.

Iz nekog razloga Petnica je obnovljena i proširena a da se izgleda nije mislilo kako obezbediti novac za održavanje celog kompleksa, zbog čega treba postaviti pitanje da li je uopšte trebalo graditi toliko velike kapacitete. Nekada su mladi talenti boravili i radili u daleko skromnijim uslovima, pa su opet postizali rezultate, tako da je pri renoviranju stanice prioritet možda trebalo da bude znanje, a manje udobnost. Da se racionalnije razmišljalo, i problemi sa grejanjem i čišćenjem bi verovatno bili lakše rešeni.

Petnica jeste potencijalno blago, koje je, kao što se vidi, država i ranije pomagala, a i treba da pomaže, posebno kada se zna da se kod nas prosipa i ukrade toliko novca na mnogo gluplje stvari. Ali pošto je Petnica NVO, odnosno privatna ustanova, nije prikladno da se država zove u pomoć čim nešto zapne. Potrebno je, dakle, umesto neprekidnog kukanja na državu i Srbiju, malo više doslednosti, a i malo više sposobosti da se od privatnih donatora i sakupi novac – kao što je to u uspešnom velikom svetu sasvim uobičajeno. Baška što i nije uobičajeno da se država okrivljuje zbog privatnih projekata i megalomanije.


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner