Početna strana > Rubrike > Politički život > Guverner prema planu
Politički život

Guverner prema planu

PDF Štampa El. pošta
Mladen Đorđević   
nedelja, 18. april 2010.

Nedavna iznenadna ostavka guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića zatekla je i javnost i ekonomiste, od kojih je većina taj potez shvatila kao rezultat pritisaka uvozničkog lobija i pojedinih političara. Iako je Jelašić svoj odlazak objašnjavao „ličnim razlozima“, stručnjaci su iznosili mišljenja da je on već duže vreme bio pod stalnim pritiskom bankara, uvoznika, koji su se zbog pada vrednosti dinara suočili sa poskupljenjem uvoza, i prezaduženih preduzeća kojima su povećane rate za otplatu dugova. Svi oni koji su zbog slabljenja dinara došli u neprilike, usmerili su svoje kritike prevashodno na guvernera, koji je uporno branio monetarnu politiku koju je vodio.

Odlazak pod pritiskom

U poslednje vreme bilo je mnogo žalbi da je NBS trošila malo deviznih rezervi na odbranu kursa dinara, dok je fleksibilna kamatna politika u pravcu slabljenja dinara smetala mnogim privrednicima, a i državi. Pored toga, prema mišljenju Ivana Nikolića, saradnika Ekonomskog instituta iznetom na sajtu www.ekonomija.org, politka guvernera je postala i smetnja privatizaciji velikih javnih preduzeća i ambicijama najvećih privatnih kompanija da što je moguće pre pronađu strateške partnere. Prema Nikoliću, pretpostavka je da je zbog toga doneta odluka da se u narednim mesecima vodi politika fiksnog režima deviznog kursa, pa i apresijacije dinara, te je stoga potreban guverner koji bi se pobrinuo da do kraja godine devizni kurs ostane stabilan. Saša Đogović, saradnik Instituta za istraživanje tržišta (IZIT) izneo je mišljenje da je Jelašić otišao zbog sukoba oko daljeg vođenja ekonomske politike. Po njemu, s jedne strane Ministarstvo ekonomije je tražilo stimulisanje tekuće potrošnje, što podrazumeva trošenje deviznih rezervi za te potrebe, dok je s druge strane Jelašić zagovarao veću štednju i stimulisanje izvoza putem pada kursa dinara. Pokazalo se da je Vlada zajedno sa uvozničkim lobijem i trgovacima bila jača, a ostavka guvernera je izazvala očekivanja da će se povesti politika fiksiranog kursa, i korišćenja deviznih rezervi, a da će se najavljenim kreditima ostvariti prividna stabilnost i virtuelno poboljšati kupovna moć građana, što bi imalo efekat na kraći rok. Nausprot takvim mišljenjima, Jelašić je izjavio da će do izbora svog naslednika nastaviti da vodi istu monetarnu politiku, a iz Vlade su takođe stigla uveravanja da neće doći do promena, pošto, kako je saopšteno, Srbija ima makroekonomski program koji je baziran na budžetu i dogovoru sa MMF-om. Odlazećeg guvernera pohvalio je inače i ministar Mlađan Dinkić, koji je rekao da nije očekivao njegovu ostavku i da će mu bez Jelašića biti daleko teže da radi, pošto je on šest godina stabilnom monetarnom politikom "čuvao leđa Vladi.“ Pored Dinkića, i ostale kolege iz Vlade odali su priznanje guvernerovoj dosadašnjoj politici, i, kako je saopštavano, tome što je bio spreman da se suprodstavi jakim ekonomskim lobijima.

U situaciji kada srpske privreda posrće na svim poljima, pohvale Jelašiću zvuče prilično apsurdno, posebno što je upravo dosadašnja politika Narodne banke Srbije, uz masovnu privatizaciju, omogućila dosadašnji koncept „privrednog razvoja“ po sistemu prodaj-pozajmi-potroši, koji je Srbiju doveo do ivice propasti. Ovu politiku počeli su da kritikuju čak i njeni kreatori iz MMF-a, koji su našim ekonomskim vlastodršcima, zaslepljenim svojom uobraziljom veličine, sugerisali da je vreme da se menja. Jelašiću se, pored vile na Senjaku, na teret stavlja i to što je NBS godinama vodila politiku vrlo visokih kamata na svoje blagajničke zapise čima je privlačila špekulativni kapital iz inostranstva i time veštački održavala stabilnost kursa dinara, i da je takva politika precenjenog dinara bila u startu promašena, i samo omogućila ogromne profite banaka.

Za guvernera Jelašića se ne može reći da je ikada bio u opoziciji srpskoj vladajućoj eliti, koju je kritikovao samo da bi skretao pažnju da se aranžmani sa MMF-om, kojima je između ostalog predviđena i prodaja svih javnih i komunalnih preduzeća, od „Jata“ i „Telekoma“ do lokalnih vodovoda, ne odvija po predviđenom planu, odnosno predviđenom brzinom. Sam aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom delom je prouzrokovao sadašnju tragediju privrede, jer dok su formalni ciljevi bili kontrolisana inflacija i stabilnost cena, njime je omogućeno stvaranje velikih socijalnih razlika i bogaćenje jednog sloja ljudi preko bankarskog sistema i finansijskog sektora, fondova, lizing-kuća i banaka. Mora se ipak reći da je građanima Srbije Jelašić govorio da je prošlo vreme trošenja poput onog iz osamdesetih, i da inflacija neće pojesti dugove, kako se to dešavalo devedesetih. Jelašić je nastojao da uveri građane Srbije da im sledi period kada će morati da rade kao Japanci a da troše kao kaktusi u pustinji, što naravno nije bilo baš prijatno čuti, ali je bar bilo istinito. To naravno ne znači da je bivši guverner bio mnogo zabrinut za sudbinu nacije suočene sa MMF-om, Svetskom bankom i Vašingtonskim konsenzusom. On je u potpunosti bio sastavni deo srpske tranzicione elite, a ostavka je znak da je za njega po prvi put za postalo malo „gusto“, pošto se elita sada spremna da se u interesu očuvanja svoga položaja donekle zanemari obaveze prema MMF-u, a preostale domaće resurse iskoristi radi spašavanja domaćih velikih biznismena. Shodno tome,  je čak i Jelašić, onakav kakav jeste, postao smetnja.

Bez jakog guvernera

Posle Jelašićeve ostavke u javnosti su se pojavile pretpostavke će se posle njegovog odlaska povesti monetarna politika u interesu tajkuna, a da su mogući kandidati za njegovog naslednika bankari Goran Pitić i Vladimir Čupić, Dušan Vujović, glavni ekonomista Svetske banke, Vesna Arsić, državna sekretarka u Ministarstvu ekonomije, Kori Udovički, nekadašnja guvernerka i Dejan Šoškić, sadašnji predsednik Saveta NBS. Ubrzo se pokazalo da je Šoškić, zvanično nestranačka ličnost, a nezvanično kandidat DS, najverovatniji budući guverner, a njega je zvanično predložio Mirko Cvetković. Dejan Šoškić je inače vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu, gde je doktorirao 1999, a pored Ekonomskog fakulteta, ranije je predavao i u SAD. Tri puta je boravio u Americi na specijalizaciji iz oblasti finansijskih tržišta. U njegovoj biografiji stoji i da je bio specijalni savetnik za finansijska tržišta u NBJ, savetnik za ekonomsku politiku u Savetodavnom centru za ekonomska i pravna pitanja EU i član Saveta NBS. [1]

Kao što se vidi, i Šoškićeva biografija odslikava stručnjaka koji verovatno nema nameru da menja dosadašnji ekonomski kurs, niti da od svog položaja pravi političku funkciju.  Da Šoškić ne bi došao u iskušenje da postane Jelašić, odnosno da ne dođe u iskušenje da pravi probleme, pa makar i neznatne, pripremljene izmene Zakona o NBS, koje je nedavno najavio premijer Mirko Cvetković. Prema trenutno važećim propisima guverner se bira većinom glasova poslanika Skupštine Srbije, i ima skoro isključivu nadležnost za vođenje monetarne politke. Prema predlogu novog zakona, ingerencije nad monetarnom politikom trebalo bi da pređu u ruke kolektivnog organa, odnosno Saveta NBS, u kome bi guverner bio samo prvi među jednakima. Novog guvernera bi predlagao predsednik republike, a više od polovine članova saveta NBS birala bi Vlada ili Narodna skupština. Prema mišljenjima ekonomista, takvim postupkom bi se sprečila prevelika nezavisnost Narodne banke, budući da bi guvernera mogli da preglasaju članovi Saveta, koje bi Vlada mogla da izabere tako da odgovaraju njenim interesim. Izborom podobnih ljudi bi se takođe otvorila mogućnost da se u NBS dovedu kadrovi bliski interesima krupnog kapitala. Za sada još nije postignuta potpuna saglasnost o predloženim izmenama, ali su one prema procenama verovatne, dok je Šoškić izjavio je da bi voleo da bude izabran po novom zakonu. On sam je više puta naveo da neće bitnije menjati monetarnu politiku, i trudio se da ostavi utisak da „će biti u stanju da se odupre političkim pritiscima“. Ali, ako bude izabran po novom zakonu, neće biti pogrešno reći da je mesto guvernera Narodne banke još jedna kota koju su vladajuća koalicija i tajkuni osvojili. U tom slučaju ćemo se u budućnosti čak ponekad i setiti Jelašića, iako smo ga jedva preživeli.


[1] Rođen u Beogradu 1967 godine. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.Nagrada Univerziteta u Beogradu za najboljeg diplomiranog studenta generacije 1989 godine. Magistarska teza: Hartije od vrednosti i svojinska transformacija: svetska iskustva i jugoslovenski slučaj. Doktorska teza: Portfolio menadžment i investicioni fondovi: ekonomsko-statistička analiza na primeru SAD.

Dosadašnje zaposlenje: Asistent pripravnik na Ekonomskom fakultetu u Beogradu (1992-1994); asistent (1994-1999); docent (1999-2005). Izvršni direktor Stockbroker A.D. (1999-2000). Specijalni savetnik za finansijska tržišta u Narodnoj Banci Jugoslavije (kraj 2000 – 2002). Savetnik za ekonomsku politiku u SCEPP-u, Savetodavnom centru za ekonomska i pravna pitanja Evropske Unije (2002 - 2003). Član Saveta Narodne banke Srbije (2003-2004).

Sadašnje zaposlenje: Vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i menadžing partner u Centru za investicije i finansije. Nastavna aktivnost: Ekonomska statistika (redovne studije), Finansijska tržišta (redovne studije), Međunarodna finansijska tržišta i bankarstvo (poslediplomske studije), Analiza rizika i portfolio strukture (poslediplomske studije), Finansijski derivati (na engleskom jeziku) na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Pored toga izvodio je nastavu iz Finansijskih tržišta i institucija (redovne studije), Finansijski menadžment (redovne studije), i Međunarodni biznis i Ekonomija (executive MBA program) na Univerzitetu Nebraska, Omaha, USA (2002). Takođe, tokom 2002, bio je gostujući predavač na University of California at Berkeley, University of New Heaven i University of Rhode Island.

Usavršavanja: Letnji univerzitet, Metz, France,1990, (Program sponzorisan od strane Ministarstva finansija Republike Francuske); Poslediplomsko istraživanje u oblasti finansija - Florida State University, Tallahassee, USA, 1994; Poslediplomsko istraživanje u oblasti finansija, University of Rhode Island, Kingston, USA, 1998, Centralna banka Švajcarske; Letnja škola, Gersenzee, Switzerland, 2001,Fulbright Lecturing/Research Grant, University of Nebraska, Omaha, USA, 2002.

Objavio je više od 40 članaka i referata iz oblasti privatizacije, finansijskih tržišta i tranzicije u Jugoslaviji. Autor je knjige Hartije od vrednosti: upravljanje portfoliom i investicioni fondovi i koautor je knjiga Ekonomska statistika i Berzanski pojmovnik.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner