Početna strana > Rubrike > Politički život > Odmrzavanje politike
Politički život

Odmrzavanje politike

PDF Štampa El. pošta
Radenko Tošić   
subota, 12. decembar 2009.

Dogodilo se neočekivano! Holandija je iznenada promijenila svoj stav i odmrznut je Prelazni trgovinski sporazum, koji se dugo smrzavao u hladnjači Evropske unije.

Šta se toliko značajno dogodilo te je Holandija promijenila kruti i nepomirljivi stav kad je Srbija u pitanju? Glavni osumnjičeni za disfunkciju sporazuma, šef holandske diplomatije Maksim Ferhagen donedavno je izjavljivao kako će njegova zemlja nastaviti da blokira sporazum sve dok Srbija ne ostvari punu saradnju sa međunarodnim sudom za ratne zločine i ne isporuči preostala dva optuženika. Ratko Mladić i Goran Hadžić su i dalje na slobodi, a sporazum je odmrznut i stavljen u funkciju. Odluka o deblokadi donijeta je posle povoljnog izvještaja tužioca haškog suda za ratne zločine Serža Brameca o saradnji Srbije sa sudom u Hagu. Bramec je dao povoljan izvještaj, a Holandija ga je prihvatila i deblokirala sporazum, uprkos tome što Srbija nije isporučila dvojicu osumnjičenih.

Zašto se Holandija smilovala i dozvolila Srbiji da izvozi ribu bez carina? Zašto je tako olako prešla preko ultimativnog zahtjeva da nema ni govora o stupanju sporazuma na snagu, dok Srbija i dalje „krije“ optuženike i ne želi da ih isporuči Hagu ? Šta je to Srbija učinila da umilostivi lale da im otvore vrata Evrope?

Učinila je to da je njihovim imenjacima dala autonomiju. Donošenje novog statuta Vojvodine bio je uslov da prelazni trgovinski sporazum stupi na snagu. Priča o ratnim zločinima i saradnji sa sudom bila je samo izgovor. Odgovaralo je to kako vlastima u Srbiji tako i onima u Briselu. Vlastima u Srbiji da maskiraju svoju politiku, a centralnoj vlasti u Briselu da simulira demokratiju.

Kad se, samo, sjetimo svega onoga što je pratilo stupanje na snagu Prelaznog sporazuma, koja su lica učestvovala u tragikomediji i šta je sve rečeno, ostaje nam, jedino, da dignemo ruke od politike i posvetimo se pecanju.

U Evropskoj uniji su bili začuđeni, da ne kažem duboko potreseni, zbog toga što se Holandija protivi. Svi su bili za to da se Sporazum ratifikuje. Srbiji su slana snažna uvjeravanja da je Evropska unija listom za to da se sporazum odmrzne, ali eto ta Holandija radi na svoju ruku i tako koči i Srbiju i Uniju. Poslata je i poruka Srbiji da može jednostrano da primjenjuje sporazum, zbog čega je nastupila šteta od nekoliko miliona evra. Opcija da Evropska unija odmrzne sporazum, a Holandiji da ostavi mogućnost da ga ne primjenjuje, nije bila uzimana u razmatranje.

Mnogi su vodeći političari smatrali da je njihova dužnost da apeluju kod vlasti u Holandiji da se privole volji većine, da se ne ponašaju kao da su sami na svijetu. Klintonova je rekla da će lobirati u korist Srbije kod šefa holandske diplomatije. Angela Merkel da će izvršiti pritisak da tvrdi Maksim promjeni svoj stav. I drugi su uzeli učešće. Humanitarni aktivista i osnivač Zelenog krsta rabin Avram Sutendorp je izjavio kako će reći Ferhagenu da ne koči Srbiju, a Srbija bi, zauzvrat, mogla da podrži inicijativu za restituciju jevrejske imovine.

Stekao se utisak da je u pitanju samovolja i tvrdoglavost jednog čovjeka, koji eto nema pametnija posla nego da svima pravi probleme iz čista mira i ničim izazvan. Neki su povjerovali u apsurdnu priču da se sve dešava zbog toga što Holandija hoće da opere svoju savjest zbog Srebrenice. (Zbog holandskog bataljona koji je napustio zaštićenu zonu prije napada od vojske Republike Srpske.) Apsurdna je zato što je prisustvo morala i etike u politici ravno prisustvu marksističke gerile iz Bogote u postmodernističkoj predstavi na Brodveju. Drugi su likovali, a treći se čudili kako to da jedna mala zemlja napravljena na nasipima pijeska drma velikom Unijom i određuje njenu spoljnu politiku.

Dvije godine trajalo je natezanje oko Prelaznog trgovinskog sporazuma. Za to vrijeme se vodila pozitivna i konstruktivna debata o Srbiji. Brisel je tražio od Holandije da omekša stav, glasnogovornici i visoki predstavnici slali poruke srpskom narodu da Unija nije protiv njih i da se raduje danu kada ćemo i mi postati dio evropske porodice.

Kao da do sada nismo bili.

U Srbiji se čekao Godo. Aktuelne vlasti su bile razočarane stavom Holandije. Slali su apele u Brisel da će srpski narod izgubiti povjerenje u Evropsku uniju ako se bude odugovlačilo sa usvajanjem pristupnih akata od strane njene administracije. Propala je prilika da se sporazum odmrzne prošle godine na sjednici Savjeta ministara EU u Briselu 15. septembra. Božidar Đelić je tada rekao da je Evropska unija nepravedna prema Srbiji. Ali je dodao i to kako je pozvan da prisustvuje Samitu o Romima što je veliko priznanje Srbiji, jer je jedina od zemalja koja nije članica EU, a pozvana je na sjednicu. Nekoliko dana prije odmrzavanja sporazuma srpski poslanici su išli u posjetu parlamentu Holandije. Predsjednik Tadić je hipokritski izjavio kako je „...sa stanovišta prakse i života građana za nas od veće važnosti vizna liberalizacija od ratifikacije prelaznog trgovinskog sporazuma“.

Na kraju se sve završilo kao u meksičkoj sapunici. Svi su sretni i zadovoljni. Uveden je bezvizni režim i odmrznut trgovinski sporazum. Srbi mogu da krenu u bolji život.

Ali ne smiju da zaborave na svoje obaveze prema Hagu. Za 6 mjeseci će se razmotriti pitanje ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom. Prema diplomatskim izvorima sporazum bi mogao i ranije doći pred ratifikaciju ako bi Ratko Mladić bio uhapšen. Nepokolebljivi šef holandske diplomatije i ovoga puta ističe da Holandija i dalje insistira na punoj saradnji države Srbije sa sudom u Hagu. To je ponovio i predsjednik odbora za evropske integracije u skupštini Srbije Laslo Varga. 

Za njega je PTS kompromisno rješenje i da bez potpune saradnje sa haškim tribunalom i isporučivanja preostala dva optuženika još dugo vremena neće biti završen proces ratifikacije sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Dok je tako Ratko Mladić može mirno da spava, a nama ostaje pitanje: Ako se za odmrzavanje prelaznog sporazuma morao usvojiti novi statut Vojvodine, šta će morati da se uradi za podnošenje kandidature za članstvo u EU.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner