Početna strana > Prenosimo > Za dve godine vidim BiH kao kandidata za EU i članstvo u NATO
Prenosimo

Za dve godine vidim BiH kao kandidata za EU i članstvo u NATO

PDF Štampa El. pošta
Valentin Incko   
ponedeljak, 04. jul 2011.

Sarajevo – Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko smatra da su najveće političke stranke odgovorne što BiH ni devet meseci nakon opštih izbora nema izvršnu vlast. On odlučno tvrdi da se međunarodna zajednica neće uplitati u formiranje vlasti u ovoj zemlji, a informacije o njegovoj navodnoj spremnosti da poništi entitetsko glasanje naziva spekulacijama.

Incko u razgovoru za „Politiku” naglašava da „nema polarizacije” unutar EU kada je reč o rešavanju bosanskohercegovačkih problema, pa iznosi svoj stav o položaju Hrvata u BiH, predstavljajući ga kao jedno od pitanja kojim će se „ozbiljnije” pozabaviti odmah nakon što BiH dobije i izvršnu vlast. Ovaj austrijski diplomata ocenjuje da je situacija u regionu „najbolja” u poslednjih 20 godina, sa simpatijama govori o predsedniku Srbije Borisu Tadiću, a za predsednika Republike Srpske Milorada Dodika kaže da je „bio” velika nada posle Dejtona, a da „sada” razvlači živce i međunarodnoj zajednici i „ovde” u FBiH.

Jedan deo političke javnosti mišljenja je da ste Vi suspenzijom odluke CIK-a, po kojoj su vlasti u FBiH formirane nelegalno, na neki način odredili dalji razvoj situacije kad je reč o uspostavljanju vlasti na nivou BiH?

Tu odluku doneo sam u potpunoj saglasnosti sa Savetom za sprovođenje mira (CIK). Zbog opasnosti da bi u FBiH mogli imati duplu vlast, međunarodna zajednica zaključila je da je potrebno, u cilju pravne sigurnosti, privremeno suspendovati odluku CIK-a. Ja ću svoju odluku povući onog trenutka kada Ustavni sud BiH da svoje mišljenje, a on to još uvek nije učinio.

Hoće li se međunarodna zajednica umešati u formiranje vlasti u BiH i da li ćete Vi, kako se spekuliše, ukinuti entitetsko glasanje da biste obezbedili „prolaz” takozvanim platformašima?

Međunarodna zajednica se sigurno neće uplitati u formiranje vlasti u BiH. Stav međunarodne zajednice jeste da domaći akteri moraju sve više preuzimati odgovornost kako bismo se mi mogli povući. A što se tiče ukidanja entitetskog glasanja, to su, ipak, samo spekulacije.

Da li verujete u mogućnost sprovođenja političke platforme koju su potpisale četiri stranke s obzirom na činjenicu da ona ignoriše jedan tradicionalni model, odnosno „dejtonski šablon” uspostavljanja vlasti u BiH?

Taj dejtonski šablon kaže da u vlasti moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda. Platforma ima šansu, ali jako je delikatno pitanje oko Hrvata. Nova federalna vlada uskoro će obeležiti 100 dana svoga rada, pa neka javnost oceni da li je uspešna ili ne.

U javnosti se već uveliko priča da je to „najgrabežljivija” vlada do sada, da smenjuje i direktore i upravne, odnosno nadzorne odbore, i na njihova mesta postavlja svoje kadrove. Šta Vi kažete, s obzirom na to da ste, na neki način, „kumovali” njenom formiranju?

Ja sam lično protiv toga, ne mislim da treba menjati ljude pre nego što im istekne mandat.

Najavili ste da ćete se ozbiljno pozabaviti pitanjem položaja Hrvata u BiH. Kako biste Vi, inače, objasnili problem hrvatske politike u BiH?

Postoji neka frustracija kod Hrvata, ona je u nekom smislu istinita, a dosta puta je i naduvana, veštačka. U svakom slučaju, treba videti razliku između hrvatskih stranaka i hrvatskog naroda koji je konstitutivan u BiH, a pri tom je najmalobrojniji jer je mnogo Hrvata napustilo BiH. No, u svakom slučaju neke stvari se moraju menjati i zato ću ja, odmah posle konstituisanja vlasti, razmisliti kako se to može popraviti. Hrvat mora biti na čelu Saveta ministara BiH i ja to podržavam, a HDZ treba da predloži jednog jakog kandidata.

BiH je zemlja bez budžeta, a aktuelni kandidat za mandatara Saveta ministara bez podrške. Pojedini analitičari kažu da je BiH zemlja „na putu za nigde” i da je država koja je „sama sebi svrha”. Ima li EU jedinstven stav kada je reč o rešavanju bosanskohercegovačkih problema?

Apsolutno postoji jedinstven stav za celu regiju, a posebno za BiH. To je više puta potvrdio i komesar Štefan File. Nema polarizacije unutar EU u tom smislu, ali BiH mora da gradi puteve, ne samo na svojoj teritoriji, nego i onaj prema Briselu.

Neposredno nakon otpočinjanja dijaloga o pravosuđu BiH izjavili ste da je pitanje referenduma u RS i dalje Vaša preokupacija. Zašto?

Ja sam nešto drugačije rekao, nisam govorio o referendumu, jer je on povučen, nego o zaključcima koje je usvojila Narodna skupština RS i koji moraju biti poništeni. I zato ih ja držim pod budnim okom.

Da li ste i iz kojih razloga sugerisali glavnom tužiocu Tužilaštva BiH Miloradu Barašinu da podnese ostavku?

Mogu samo potvrditi da sam razgovarao sa Barašinom. Domaće institucije moraju rešavati probleme i mora se jačati ugled tih institucija, uključujući i pravosudne.

Je li, možda, Barašin narušio taj ugled?

Neki su tog mišljenja, ali ja to ne želim da komentarišem.

Vrlo otvoreno manifestujete svoje nesimpatije prema predsedniku RS Miloradu Dodiku.

Kako to mislite, pa mi smo na „ti”. On je kozarsko dete, antifašista, bio je velika nada posle Dejtona i međunarodna zajednica mu je išla u susret.

Dodik, evidentno, nije političar po Vašem ukusu. Šta je to što Vam se kod njega ne sviđa, je li tačno da ste nameravali da ga smenite?

Kod bonskih ovlašćenja je tako da su sve mogućnosti otvorene. Ako ja nešto zameram, onda je u pitanju Dejton, ustav ili institucije, odnosno antidejtonsko ponašanje, što Dodik neki put radi, ili je na ivici toga.

Svojevremeno ste sa Dodikom gostovali u jednoj emisiji i tada Vam je bilo postavljeno isto pitanje – kako vidite BiH za dve godine. Vi ste odgovorili „bez Dodika”, a on je odgovorio „bez Incka”. Šta sada kažete?

Za dve godine vidim BiH kao kandidata za EU i članstvo u NATO-u, kao jedinstvenu državu sa dva jaka entiteta. Što se tiče Dodika, on će sam odrediti svoju budućnost. On je veliki talenat i u pozitivnom i u negativnom smislu. Voleo bi da ovo prvo više koristi. Ja sam mu čak rekao da je mogao da bude lokomotiva u regionu. Ali, on stvarno razvlači živce i međunarodnoj zajednici i ovde u FBiH.

Žestoko ste kritikovali RS zbog odluke da finansijski pomogne odbranu generala Ratka Mladića kojeg ste uporedili sa nacistima? Niste komentarisali slične poteze u FBiH.

Takvih slučajeva nije bilo u FBiH. Ja sam rekao da nema potrebe da se troši državni novac, jer je to novac poreskih obveznika, a to su i majke Srebrenice, što znači da bi i njihov novac išao u odbranu Mladića koji će po službenoj dužnosti dobiti advokata.

Srbija i njena aktuelna vlast čine sve da otope odnose između Beograda i Sarajeva, u čemu značajnu ulogu ima predsednik Boris Tadić koji će uskoro zvanično posetiti BiH. Sve to što Srbija radi, utisak je, nema pozitivnog odjeka ovde u Sarajevu, bolje rečeno u bošnjačkim političkim krugovima. Kako to komentarišete?

Ima još uvek puno deficita, moglo bi se mnogo toga više napraviti i sa jedne i sa druge strane. Ja podržavam inicijative gospodina Tadića i njegovu politiku jer je ona konstruktivna i pozitivna. Smatram da se to što on radi mora više ceniti. Oduševljen sam činjenicom da će uskoro posetiti BiH, ta njegova poseta biće pozitivan signal za celi region, pogotovo za bilateralne odnose između Beograda i Sarajeva.

Dušanka Stanišić

(Politika)