Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Da li je Razvojna banka zemalja BRIKS-a šansa za Srbiju?
Savremeni svet

Da li je Razvojna banka zemalja BRIKS-a šansa za Srbiju?

PDF Štampa El. pošta
Branko Žujović   
sreda, 09. jul 2014.

U senci Svetskog prvenstva odvijaju se pripreme za možda najznačajniji samit zemalja BRIKS, koji će biti održan od 15. do 17. jula u brazilskom gradu Fortalezeu. Cilj je osnivanje Razvojne banke ove grupe zemalja, sa ulogom od pedeset milijardi dolara za finansiranje opsežnih infrastrukturnih projekata.

Prema procenama koje su objavljene u Kini, nova banka trebalo bi da pomogne Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoj Africi da postanu manje zavisne od američkog dolara i izbegnu turbulencije kursnih razlika. Ustanovljenje ove banke biće prekretnica u međunarodnom valutnom sistemu, koji je dugo bio pod dominacijom SAD i Evropske unije, kažu kineski eksperti.

Prema rečima DŽanga DŽuna, generalnog direktora Odeljenja za međunarodne ekonomske poslove u Pekingu, predstojeći samit mapiraće buduće planove ovih zemalja, zasnovane na održivom napretku.

Zapadni mediji i analitičari ranije su istakli da je osnivanje Razvojne banke BRIKS način da se premoste prepreke na koje ove zemlje nailaze u Međunarodnom monetarnom fondu i Svetskoj banci.

Realizacija kasni od 2012. godine

Ideja o osnivanju banke zemalja BRIKS aktuelizovana je na četvrtom samitu ove grupe, održanom u Nju Delhiju krajem marta 2012. godine. Među značajnim temama zasedanja bili su udeli zemalja u razvoju u međunarodnim finansijskim organizacijama.

Ipak, Razvojna banka zemalja grupe BRIKS tada nije osnovana. Došlo je bilo do razmimoilaženja mišljenja o pojedinačnim iznosima početnog kapitala, udelima u raspodeli i sedištu nove banke.

Prošle godine, u Durbanu (Južna Afrika), Razvojna banka bila je ponovo tema. Pominjao se početni kapital od sto milijardi dolara, ali do osnivanja banke ponovo nije došlo.

Dogovor postignut

Očekuje se da će u ove godine u Brazilu biti obelodanjeno da će svaka od zemalja BRIKS uložiti jednak iznos u novu banku. To znači da je preovladao stav o jednakom tretmanu zemalja i da nijedna od članica neće imati većinski udeo u ovom poduhvatu. Osim toga, očekuje se i da će nova banka imati četiri sedišta: u Moskvi, Šangaju, Nju Delhiju i Johanesburgu.

Prognoze govore da će svaka od zemalja priložiti po deset milijardi dolara u novcu i još po četrdeset milijardi dolara u garancijama. Takođe se ističe da bi u narednih pet godina osnivački ulog u novcu mogao biti povećan na sto milijardi dolara.

Kineski zvaničnici istakli su da je njihova zemlja do sada akumulirala veliko iskustvo u razvoju infrastrukture, što, kako ističu, može biti veoma praktično za ostale. Kina je spremna da svoja iskustva podeli sa njima.

Beg od dolara – globalni okvir nove banke

Razvojna banka BRIKS biće i novi korak ka internacionalizaciji nacionalnih valuta ovih zemalja. Čini se da je u tom procesu najdalje otišla Kina, koja je sve aktivnija u zaključivanju sporazuma o trgovini nacionalnim valutama. Ona ima takve sporazume sa najznačajnijim svetskim ekonomijama.

U januaru ove godine udeo juana na međunarodnom novčanom tržištu iznosio je 1,39 odsto (sedmo mesto), ispred švajcarskog franka (1,38 odsto). Prvih šest mesta na listi najjačih svetskih valuta i dalje su: američki dolar, evro, britanska funta, japanski jen, kanadski i australijski dolar.

Iako su prvi koraci načinjeni još 2008, proces internacionalizacije juana (RMB) počeo je 15. decembra 2010. godine na Međubankarskoj kursnoj listi u Moskvi (MICEX). Moskva je postala prva stanica internacionalizacije kineske valute. Od tada do aprila prošle godine juanom se delimično ili u celosti trgovalo u 47 zemalja i regiona sveta.

Proteklih nedelja bili smo svedoci grananja ove ideje na London, Južnu Koreju i druge zemlje. U trenutku dok nastaje ovaj tekst, nemačka kancelarka Angela Merkel, koja se nalazi u poseti Pekingu, uči da peče kinesku piletinu sa kikirikijem. Mediji izveštavaju o svakom koraku njene posete, a o rezultatima, u kontekstu razvoja kinesko-nemačkih privrednih odnosa i internacionalizacije juana, tek ćemo čitati narednih dana.

U isto vreme, Kina i SAD u kineskoj prestonici počinju razmatranje uticaja vrednosti juana na američku monetarnu politiku u okviru strateškog i ekonomskog dijaloga. To je za sada tema ovih razgovora, ali bi u budućnosti ona mogla da bude proširena.

Prema rečima zamenika ministra finansija NR Kine DŽu Guanjaa, Kina je pozvala Vašington da obrati pažnju na mogući efekat prelivanja, u procesu promena američke monetarne politike na svetsku ekonomiju, što može biti slučaj sa politikom kvantitativnog popuštanja.

„Nadamo se da će monetarna politika SAD, kao najveće razvijene zemlje iz koje stiže glavna rezervna valuta, biti odgovorna“, naglasio je DŽu Guanjao. „Sa okončanjem politike kvantitativnog popuštanja i početkom procesa rasta kamatnih stopa, odnosno početkom normalizacije monetarne politike, mi ćemo povesti iskrenu raspravu sa SAD o tom uticaju na američku, ali i na globalnu ekonomiju, uključujući i kinesku.“

Osim toga, ove nedelje je saopšteno i da su SAD izgubile spor sa Kinom pred Svetskom trgovinskom organizacijom povodom mera koje su preduzimale protiv kineskih proizvoda od 2006. do 2012. godine. To su samo neke od novosti o kojima se u Srbiji malo ili nimalo ne izveštava.

Mesto Srbije u novoj svetskoj stvarnosti

Klub giganata u razvoju nije direktno dostupan maloj Srbiji, ali naša zemlja može da ima veću korist u budućnosti, ako sa njima bude uspostavljala tešnje bilateralne veze. Samo u prošloj godini, kombinovani bruto domaći proizvod zemalja BRIKS dostigao je 16,039 biliona dolara.

U protekloj deceniji više od polovine svetskog privrednog rasta ostvareno je u zemljama BRIKS. Kako bi pomogle svetsku ekonomiju, zemlje članice ove grupe izdvojile su 180 milijardi dolara. Ovaj iznos u dva dela je uplaćen Međunarodnom momentarnom fondu.

Rusija i Kina do sada su najviše ulagale u Srbiju i Republiku Srpsku, a zemlje BRIKS Beogradu daju značajnu, upravo ključnu političku podršku na međunarodnom planu.

Srpski političari do sada su bili opredeljeni za pozajmice i kredite, umesto zajedničkih razvojnih ulaganja. Rusija, Kina i ostale zemlje grupe BRIKS Srbiji mogu da ponude ne samo (povoljnije) finansiranje, već i nove tehnologije, znanje i zaista značajne infrastrukturne i što je još važnije održive razvojne projekte, koji donose dugoročnu dobit.

Vreme je da dužnički pristup Beograda bude zamenjen razvojnim, tim pre što se u globalnim okvirima pojavljuje nova međunarodna finansijska institucija čiji osnivači gaje prijateljski odnos prema Beogradu.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner