Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Dok se dvoje svađaju - kako će Kina da iskoristi zabranu uvoza hrane iz EU u Rusiju
Savremeni svet

Dok se dvoje svađaju - kako će Kina da iskoristi zabranu uvoza hrane iz EU u Rusiju

PDF Štampa El. pošta
Branko Žujović   
ponedeljak, 18. avgust 2014.

Nakon ruske zabrane uvoza voća i povrća iz Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao odgovora na sankcije zapadnih zemalja, u provinciji Hejlungđang, na severoistoku Kine, niču logistički centri i kontrolne carinske zone, koje za cilj imaju direktan izvoz ovih namirnica u Rusiju.

To ne čudi, jer su, prema navodima lista Čajna dejli, Kina i Rusija 8. avgusta potpisale sporazum, po kojem specifične robe, među kojima su voće i povrće, iz jedne u drugu zemlju mogu proći direktno u oblastima Sujfenhe – Pogranični i Dongning – Burtaphca, uz samo jednu inspekciju u zemlji porekla.

U Dongningu veletržnica od sto hiljada kvadratnih metara

U mestu Dongning, nedaleko od ruske granice na Dalekom istoku, gradi se specijalni logistički centar kompanije „Baorong“ na oko sto hiljada kvadratnih metara. Od toga, oko 70 hiljada kvadrata otpada na veletržnicu, a oko 30 hiljada na magacinski prostor. Izgradnja ove specijalne prekogranične zone košta 9,7 miliona dolara.

DŽang Čuenđao, prvi čovek Udruženja za primenjenu ekonomiju iz Harbina, glavnog grada provincije Hejlungđang, kaže da će tamo kineski proizvođači donositi voće i povrće za direktan izvoz u Rusiju.

Kineski eksperti ističu da je ruska zabrana uvoza voća i povrća iz SAD i EU ohrabrila kineski izvoz, koji sada dobija na zamahu.

Cao Sin-ji, generalni direktor kineske grupacije „Dili“, u čijem je vlasništvu kompanija „Baorong“, za Čajna dejli je izjavio da je rast izvoza očigledan i da će samo jačati u drugoj polovini ove godine. On očekuje rast izvoza njegove grupacije od čak 80 odsto, u odnosu na lane i priliv od oko tri milijarde juana (nešto preko 487 miliona dolara). Od početka godine, izvoz grupacije “Dili“ u Rusiju povećan je za dvadesetak odsto.

Milijarda juana u Sujfenhe

Predstavnici grupacije „Dili“ navode da sličnu zonu grade i u drugoj oblasti iz sporazuma sa Rusijom, u Sujfenheu, na jugoistoku Hejlungđanga, oblasti koja gravitira Vladivostoku. U nju će uložiti čak milijardu juana, odnosno oko 125 miliona evra. Ova zona trebalo bi da bude gotova tokom sledeće godine.

Osim toga, najavljeno je i uspostavljanje platforme za elektronsku trgovinu između dve zemlje, kako bi se pojačala i pojednostavila trgovina voćem i povrćem.

Uprkos dobrom početku, kineski ekonomski eksperti iskazuju i izvesne rezerve. Tako DŽang Đanping sa Instituta za međunarodna ekonomska istraživanja kaže da je teško predvideti prodaju kineskog voća i povrća u Rusiji, jer se ne zna koliko će sankcije trajati.

Prema njegovim rečima, ako se nesuglasice na relaciji Rusija – EU nastave ili pogoršaju, biće to šansa za kineske poljoprivredne kompanije da prošire globalnu strategiju, operacije i proizvodnju u zemljama istočne Evrope, odakle bi mogle takođe da uđu na rusko tržište.

Kineska ekonomija poznata je po neverovatnoj sposobnosti prilagođavanja potrebama. Kina još uvek uvozi više poljoprivrednih proizvoda, ali se rast beleži i na strani uvoza i na strani izvoza.

Prema zvaničnim kineskim podacima, vrednost trgovine poljoprivrednim proizvodima prošle godine je iznosila 186,69 milijardi američkih dolara, uz rast od 6,2 odsto u odnosu na 2012. godinu.

Uvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio je 118,87 milijardi dolara (zabeležen je rast od 5,7 odsto), a vrednost izvoza bila je 67,83 milijarde dolara (rast 7,2 odsto).

Ambicije Harbina

Harbin je višemilionski grad i administrativno sedište provincije Hejlungđang. On baštini bogato rusko nasleđe, oličeno u arhitekturi, gastronomiji i kulturi uopšte.

Valja podsetiti da se u samom centru ovog grada nalazi pravoslavni hram Svete Sofije, u kojem su nekada bile i čestice moštiju Svetog Arsenija Sremca, dopremljene na Daleki istok 1933. godine.

Provincija Hejlungđang sa Rusijom deli 2.981 kilometar granice, koja je dobrim delom u 18. veku definisana zahvaljujući diplomatskoj akciji grofa Save Vladislavića.

Banka Harbina je 2010. godine uspostavila centar za trgovinu u ruskim rubljama. Sam grad je krajem 2012. godine obelodanio Plan za sprovođenje politike u oblasti privredne i trgovinske saradnje sa Rusijom. Postavljen je cilj rasta te saradnje u oblastima trgovine i investicija od 25 odsto godišnje.

Prema podacima Poslovnog biroa u tom gradu, tokom prošle godine spoljnotrgovinska razmena Harbina sa Rusijom dostigla je 230 miliona dolara, što je rast od 50 odsto u odnosu na 2012. godinu.

Još sredinom aprila ove godine, gradonačelnik Harbina Song Sibin izjavio je da se grad sprema da uspostavi slobodne zone, kako bi ojačao trgovinske veze sa Rusijom. Dodao je da Harbin mora iskoristiti istorijske i kulturne veze sa Rusijom i razvijati se kao čvorište razmene sa njom.

Od ove godine, Međunarodni privredni i trgovinski sajam u Harbinu preimenovan je u Kinesko-ruski privredni i trgovinski ekspo.

Ovo je samo deo kinesko-ruske privredne saradnje, odnosno onaj koji je ostao u senci velikih energetskih, saobraćajnih i drugih projekata koje dve zemlje razvijaju, a aktuelizovan je zabranom uvoza nekih od poljoprivrednih proizvoda sa zapada u Rusiju. Dve zemlje imaju mogućnost razvoja saradnje u oblasti sistema platnih kartica, jer kineski sistem „Union pej“ namerava da tokom naredne tri godine u Rusiju izda oko dva miliona platnih kartica. 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner