Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Irsko „da“ kao predah za evrozonu i Angelu Merkel
Savremeni svet

Irsko „da“ kao predah za evrozonu i Angelu Merkel

PDF Štampa El. pošta
Aleksandar Kostić   
ponedeljak, 04. jun 2012.

Pažnja Evropske unije bila je krajem prošle nedelje usmerena na Irsku i referendum na kome se stanovništvo izjašnjavalo o evropskom fiskalnom paktu. Irska je jedina od 25 država potpisnica tog pakta u kojoj su se građani direktno izjasnili o surovim merama štednje, koje izazivaju ogorčen otpor širom EU, što je doprinelo važnosti izjašnjavanja. Novo irsko „ne“ zakomplikovalo bi sprovođenje pakta, koji je do sada ratifikovalo samo pet država EU, ali je ishod, na radost zvaničnika EU bio pozitivan. Iako su već sprovedene mere štednje irske vlade mnogim ljudima ugrozile egzistenciju, 60% birača izašlih na referendum je glasalo „za“.

Irska je, pored Grčke i Portugala, najviše zavisna od stranih kredita, a od kada je upala u krizu dobila je 85 milijardi evra od MMF-a i fondova za spasavanje EU. Zemlja više ne može samostalno dobijati novac na tržištu kapitala, a Irci, teško pogođeni krizom prihvatili su fiskalni pakt, jer bi bez podrške njemu ostali bez novih kredita iz ostalih članica evrozone, a verovatno i MMF-a.

U protekle tri godine prihodi u javnom sektoru Irske smanjeni su za 20 posto, smanjene su i socijalne usluge, porasli su porezi, i stopa nezaposlenosti koja trenutno iznosi 14 posto. Prihvaćeni fiskalni paket će biti ugrađen u domaće zakonodavstvo, što će doneti još drastičniju politiku štednje, ali su se mnogi Irci ipak ponadali da će nakon nekoliko teških godina polako krenuti na bolje. Glas "za" dali su uglavnom pripadnici urbane srednje klase i seljaci s poljoprivrednim gazdinstvima, koji su i tradicionalno proevropski nastojeni zahvaljujući velikoj darežljivosti zajedničke poljoprivredne politike EU. Nasuprot njima, radnici su bili u najvećoj meri protiv sporazuma.

Pakt koji je sada prihvaćen predviđa striktnu budžetsku disciplinu i obavezujuće ograničavanje dugova, kao i kaznene procese u slučaju kršenja tih obaveza. Opozicija nije uspela da ubedi glasače da glasaju protiv, a kao efikasnija se pokazala kampanja Vlade i velikih kompanija. Pozitivan ishod glasanja doneo je veliko olakšanje za vladu u Dablinu, jer samo zemlje koje su ratifikovale pakt imaju zagarantovan pristup novom trajnom fondu, tj. evropskom stabilizacionom mehanizmu. Evropski zvaničnici su takođe sa olakšanjem dočekali rezultat referenduma. Predsednik Evropskog saveta Herman Van Rompej je naveo da je "narod Irske pokazao odobravanje i posvećenost evropskoj integraciji", a zadovoljstvo glasanjem izraženo je i u Berlinu, gde je ministar spoljnih poslova Nemačke Gvido Vestervele istakao da "irsko 'da' šalje pozitivnu poruku evropskim partnerima koji još nisu ratifikovali pakt“.

Irsko "da" znači i dodatnu podršku nemačkoj kancelarki Angeli Merkel u sporu sa francuskim predsednikom Olandom, koji želi promenu fiskalnog pakta. Merkelova sada u rukama ima argument da su Irci na referendumu pristali da ratifikuju pakt, ali je snaga irskog „da“ znatno umanjena malom izlaznošću birača. Na referendumu je naime glasalo manje od 50% upisanih birača, što pokazuje da se više od polovine stanovništva Irske distanciralo od svojih predstavnika i rezignirano se prepustilo sudbini. Oni koji su izašli i glasali za, njih 60%, povili su se pred pretnjama i glasali iz straha da će im biti mnogo gore.

Irsko „da“ pružilo je uspaničenoj evrozoni ipak samo mali predah, jer će po njenu sudbinu biti odlučujući ponovljeni izbori u Grčkoj 17. juna, gde se mere Fiskalnog pakta većinski posmatraju kao preteći bič. Takvu Evropu svakako, niko ni u Dablinu ni u Atini nije želeo.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner