Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Nakon Venecuele sledi Nikaragva
Savremeni svet

Nakon Venecuele sledi Nikaragva

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
utorak, 05. mart 2019.

Savetnik američkog predsednika za spoljnu politiku DŽon Bolton je u svom govoru prošle godine u Majamiju okupljenim migrantima sa Kube i drugih prostora Karipske, Centralne i Južne Amerike obećao da će se Amerika razračunati sa „trouglom zla“ i kolevkama komunizma na Zapadnoj hemisferi Kubom, Nikaragvom i Venecuelom. U Venecueli kriza je već u punom zamahu na redu je kako se čini Nikaragva. DŽon Bolton ima ličnu netrpeljivost prema predsedniku Nikaragve revolucionaru Danijelu Ortegi. Ta njegova netrpeljivost vuče poreklo još od sredine osamdesetih godina prošlog veka za vreme administracije Ronalda Regana kada se građanski rat u Nikaragvi uveliko vodio i kada je Bolton pomagao agentima CIA-e da podrže radikalne desničare protiv socijalista predsednika Ortege. Rat je bio krvav a završio se pobedom Ortege i njegovih socijalista koje Amerika sada gleda da svrgne s vlasti.“ Ortegin režim osudio je tri lidera farmera na 550 godina zatvora zbog njihove uloge u protestima 2018. godine, u kojima je policija navodno ubila 300 aktivista. Ortegini dani su odbrojani, narod Nikaragve će uskoro biti slobodan“, napisao je na Tviteru Trampov savetnik i čovek od poverenja.“[1] Liderima protesta protiv Ortege izrečene su zatvorske kazne zbog umešanosti u smrt četiri policajca i jednog učitelja tokom protesta u junu prošle godine.

Kratki istorijat protesta u Nikaragvi: sve je počelo sredinom prošle godine kada su studenti i omladina počeli da demonstriraju na ulicama Managve tražeći smenu Ortege koji je na izborima dobio 71% odsto glasova. Odnekud su se pojavili i snajperi i sve je ličilo na Kijevski Majdan. Naravno i nevladine organizacije su preuzele svoju ulogu kako to uvek biva na sličnim neredima koje organizuje američka obaveštajna služba. Razlozi za nerede su smanjenje penzija od 5% ali aktivisti su zaboravili da su isti oni za čije vrednosti se zalažu predložili ovo smanjenje tj. MMF je predložio ovo smanjenje od 5%. Međutim na površinu je isplivao pravi razlog ovih nereda a to je Kina. Naime, Kina želi da kroz Nikaragvu izgradi pandan Panamskom kanalu koga drži Amerika. Povezivanje Atlantika i Pacifika bi se desilo malo južnije uz izgradnju sve prateće infrastrukture, luka na oba kraja kanala i centrima za odmor. Amerika će učiniti sve da spreči Kineze u ovom grandioznom poduhvatu. Iako se vojna intervencija još uvek ne razmatra.“ Nikaragvu već tri meseca potresaju ulični protesti studenata i omladine koji traže smenu aktuelnog predsednika Danijela Ortege. Sve podseća na ukrajinski Majdan: nevladine organizacije, snajperi, podrška Zapada antivladinim protestima. Cilj je jedan i jasan — ne dozvoliti izgradnju pandana Panamskom kanalu na teritoriji Nikaragve.

Iako američki mediji učestalo optužuju predsednika Donalda Trampa za slabost i nesnalažljivost u spoljnoj politici, nova američka administracija je vrlo aktivna u Latinskoj Americi. Ona je nastavila tamo gde je stala prošla, sa rušenjem „neposlušnih“ režima koji sebi dozvoljavaju slobodno mišljenje, kao što su bile predsednice Brazila i Argentine, Dilma Rusef i Kristina Kiršner. Trampu su ostala dva najtvrđa političara — Nikolas Maduro u Venecueli i Denijel Ortega u Nikaragvi, a njima su stvorili pravi Majdan u njihovim državama.

Već tri meseca iz te Nikaragve svakodnevno stižu informacije o desetinama ubijenih i povređenih ljudi u nasilnim demonstracijama i snajperima koji pucaju na narod, a sve je počelo zbog socijalne reforme koja predviđa smanjenje penzija od 5 odsto i povećanje doprinosa za penzije. Da stvar bude bizarnija, te reforme je tražio MMF, predstavnici iste te zapadne demokratije za koju se deklarisano bore studenti i omladina na ulicama Managve. Danas se malo ko seća zbog čega je sve počelo, ali je vremenom isplivao glavni cilj svih tih nereda — odlazak sa vlasti predsednika Danijela Ortega i njegove partije (Sandinistički front za nacionalno oslobođenje — FSLN) koji je na izborima 2016. godine osvojio 71 odsto glasova. 

Otkud Majdan u Nikaragvi? Odgovor verovatno leži u odlučnosti Vlade da izgradi kanal i tako spoji Atlantski i Tihi okean. Bio bi to konkurent Panamskom kanalu koji kontrolišu SAD.

„Istorija SAD i Nikaragve je bogata intervencijama. Nikaragva je strateški važna zemlja, iako u manjem stepenu nego Venecuela koja je bogata naftom. Nikaragva je obnovila pregovore sa kineskim investitorima o projektu kanala između okeana i u budućnosti bi mogla da bude konkurent Panamskom kanalu“, za Sputnjik objašnjava Hulijeta Graseti iz Komiteta za posmatranje izbora u Latinskoj Americi (OBLAT).

Kako se očekuje, kanal će biti dugačak 278 kilometra i širok 83 metra i koštaće između 40 i 50 milijardi dolara. Projekat predviđa izgradnju ne samo kanala, već i propratne infrastrukture: dve luke sa obe strane kanala, naftovoda, aerodroma, zone slobodne trgovine, odmarališta itd. Kineska kompanija „HK Nicaragua Canal Development Investment Co Ltd“ će graditi kanal u zamenu za koncesiju. On je prvobitno trebalo da bude otvoren 2019, ali se rokovi menjaju zbog protesta i prema poslednjem saopštenju, kanal će biti završen 2022. godine.

Americi je u interesu da se u Nikaragvi dogodi haos, što bi nateralo Kineze da odustanu od projekta. U tu svrhu, Vašington je spreman i vojno da se umeša radi uvođenja demokratije u tu centralnoameričku zemlju. Istina, ambasador SAD pri Organizaciji američkih država Karlos Truhiljo izjavio je da Vašington za sada ne planira vojnu intervenciju u Nikaragvi, ali da će uraditi „sve što je moguće da se u Nikaragvi vrati demokratija i sve varijante se razmatraju“.

Dok se čeka pravi trenutak za vojnu invaziju, u Managvi su vrlo aktivne nevladine organizacije koje smo već sretali uoči 5. oktobra u Srbiji i za vreme Majdana u Ukrajini — NED i USAID. Tu su i one koje se bore za zaštitu životne sredine i koje su protivnici izgradnje kanala. Interesantno je da je i katolička crkva stala na stranu demonstranata. Deklarativno, ona je tu da miri sukobljene strane, ali je posavetovala predsednika Ortegu da podnese ostavku.

„Episkopska konferencija je posrednik između Vlade i Građanske alijanse u čiji sastav ulaze biznismeni, studenti i opozicionari. Biskupi predlažu Ortegi da se povuče pre izbora. Crkva se predstavlja kao posrednik, ali govori isto što i Organizacija američkih država. Ortega želi da reši sadašnji konflikt i da ostane na vlasti“, objasnila je Graseti.

Osim izgradnje kanala preko Nikaragve kineskim novcem, Ortega je navukao gnev Vašingtona i svojom podrškom Rusiji u svim međunarodnim instancama. On je priznao nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, kao i da je Krim ruska teritorija. Managva je, nedvosmisleno, najvažniji saveznik Moskve u Centralnoj Americi. Takve stvari se ne praštaju u američkom „dvorištu“.“[2] 

 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner