Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Razlaz između SNSD i SDS

PDF Štampa El. pošta
Zoran Žuža   
petak, 20. septembar 2013.

Podeliše se srpski predstavnici u zajedničkim institucijama u Sarajevu! Ako uzmemo u obzir vekovnu srpsku tradiciju, ogroman broj protivnika sporazuma SNSD-a i SDS-a o zajedničkom političkom delovanju, ali i interese igrača iz oba tabora, dugo su i bili zajedno!

Pa ipak, da budem iskren, očekivao sam da će se zvaničan razlaz ove dve partije desiti nešto kasnije. Iza Nove godine ili bar nakon predstojećeg (poslednjeg diplomatskog) pokušaja Brisela da od ove nesrećne doline suza napravi kakvu-takvu državu. Jer nakon briselskog zavrtanja ušiju, pogotovo ako ne bude efekata, i nakon ulaska u izbornu godinu, neće se dešavati apsolutno ništa što bi mirisalo na reformu Ustava BiH. A to ništa je za sve političare u ovoj zemlji, pa i za Srbe, sjajan prostor da se do mile volje udaraju ispod bubrega. Nadam se bez posledica po ustavnu poziciju i dejtonske nadležnosti RS.

Rano su, međutim, prerano počeli niski udarci da bi se sa sigurnošću moglo tvrditi da pomenutih posledica neće biti! Gorko iskustvo iz postdejtonskog perioda uči nas da se na srpsko-srpskom ratištu inostrani lešinari uvek pojave kao "spasioci" koji, rukovodeći se čuvenom strategijom "divide et impera", nose belu zastavu od jedne do druge strane. Isto su činili i Hrvatima, a u protekle četiri godine intenzivno su se iživljavali podstičući sukob dve najjače bošnjačke stranke.

Taj sukob, u kojem su i SDA i SDP jurišale i na institucije FBiH i na zajedničke institucije BiH, bio je samoubilački snažan iz dva razloga. Prvo, stranci u grotlu sarajevske čaršije nisu mogli niti hteli da odaberu stranu. I drugo, zajedničkom neprijatelju Republici Srpskoj ni politički ni ekonomski nisu mogli ništa.

Mnogo toga se, međutim, promenilo nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora, čiji su rezultati opoziciju u RS uverili da može da se nosi sa u poslednje vreme razjedinjenom, bezvoljnom i bezidejnom vladajućom strukturom. U tom kontekstu svakako treba posmatrati i, čini se, olako napuštanje sporazuma o zajedničkom političkom delovanju dve najjače srpske stranke u Sarajevu. Bez obzira na to ko je prvi povukao obarač, nastojanje SNSD-a da počisti SDS-ov kadar sa funkcija u institucijama BiH predstavlja snažan i ujedinjujući odgovor vlasti na sve jače i ozbiljnije udare opozicije u RS.

Kako se god okončala ova (ne)očekivana bitka, suštinsko je pitanje kako dalje u Sarajevu, posebno nakon oktobra naredne godine, kada će, po svim prognozama, mnogi poželeti da se ponovo pozabave dejtonskim statusom RS. I političkom laiku jasno je da odgovor nije u zaoštravanju sukoba ili, ne daj bože, hitanju u smrtonosni zagrljaj nezasitih stranaca. Ko ne veruje, neka zaviri u susedno dvorište: u Srbiji je, nakon Kosova, ako je verovati zloslutno obaveštenom Jelku Kacinu, na red došla Vojvodina. Za nauk i Beogradu i Banjaluci.

(Press RS)