Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > Pad nezaposlenosti ili rast manipulacije?
Ekonomska politika

Pad nezaposlenosti ili rast manipulacije?

PDF Štampa El. pošta
Branislav Omorac   
utorak, 09. decembar 2014.

Vlada nastavlja da se hvali smanjenjem nezaposlenosti. Imamo razloga da se barem zapitamo kako to da se Aleksandar Vulin u drugoj polovini oktobra pohvali sa padom nezaposlenosti na 20,3 odsto i da pritom kaže kako je to ''sedmi mesec zaredom u kojem se broj nezaposlenih smanjuje'', da bi nekih mesec dana kasnije direktor NSZ izjavio da je u Srbiji 17,6 odsto nezaposlenih. Prema njemu, u odnosu na prvi kvartal smanjena je nezaposlenost za 52.000 ljudi.

Taj rezultat dobijen je na osnovu Ankete o radnoj snazi, koju po metodologiji Eurostata sprovodi Republički zavod za statistiku i koja je pokazala da je u oktobru 2014. stopa nezaposlenosti bila 20,3 odsto. Procenti su se promenili zbog drugačije metodologije. U slučaju starog metoda, dobijeni rezultat predstavlja procentualno učešće broja nezaposlenih u ukupnom broju radno spremnog stanovništva, koji se dobija prostim zbrajanjem brojeva zaposlenih i nezaposlenih, a sve prema evidencijama Nacionalne službe za zapošljavanje, Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje i Penzijskog i invalidskog fonda. Dakle, koga „u papirima“ nema taj i ne postoji. Po novoj metodi, ukupno stanovništvo se deli na zaposlene – one koji rade i nezaposlene – oni koji ne rade. Iz ta dva podatka dobija se „stopa zaposlenosti“, koja trenutno iznosi 40,6 odsto.

Neverovatno je da vlast mirne duše obmanjuje javnost tvrdnjama da se maltene za mesec dana nezaposlenost smanjila za 2,7 odsto. Ili, brojevima, da se nezaposlenost smanjila za više od 50.000 u odnosu na prvi kvartal kao rezultat ''povoljnijijeg privrednog ambijenta'', ''donošenja sistemskih zakona'' itd. Gde je to zaposleno 52.000 ljudi? Koje su fabrike otvorene? U javnom sektoru na snazi je zabrana zapošljavanja. Prema tome?

Odgovor na ovo pitanje delimično leži u ''Anketi o radnoj snazi''. Anketa o radnoj snazi je istraživanje kojim se prikupljaju podaci o osnovnim karakteristikama radne snage, na osnovu kojih se vrši procena ukupne radne snage u zemlji. Glavni cilj je dobijanje podataka o tri osnovna kontingenta stanovništva: zaposlena, nezaposlena i neaktivna lica. Ovim istraživanjem poklanja se posebna pažnja stanovništvu radnog uzrasta (starog 15–64 godine), a dobijeni podaci koriste se za praćenje, merenje i ocenjivanje ekonomskih i društvenih kretanja u Republici.

Zaposlena lica su lica koja su najmanje jedan sat u posmatranoj sedmici obavljala neki plaćeni posao (u novcu ili naturi), kao i lica koja su imala zaposlenje, ali koja su u toj sedmici bila odsutna sa posla. U zaposlena lica, pored lica koja imaju zasnovan radni odnos i rade u preduzeću, ustanovi ili u drugoj vrsti organizacije ili rade kao privatni preduzetnici, uključuju se i individualni poljoprivrednici, pomažući članovi u domaćinstvu, kao i lica koja su obavljala neki posao koji su samostalno pronašla i ugovorila (usmeno ili pismeno) bez zasnivanja radnog odnosa i kojima je taj rad predstavljao jedini izvor sredstava za život. Prema tome, u Anketi se ne uzima u obzir formalni status lica koje se anketira, nego se radni status tog lica određuje na osnovu stvarne aktivnosti koju je ono obavljalo u posmatranoj sedmici.

Dakle, ukoliko ste radili bilo kakav posao svega sat nedeljno, koji se plaća, iako za sistem ne postojite, vi se vodite u ovoj anketi kao zaposleni. S obzirom na izuzetno tešku situaciju u kojoj se država nalazi, moguće je poverovati da su ljudi pritisnuti golim opstankom počeli da se ''snalaze'', ali ne i da se prijavljuju, zbog teško izdrživih poreskih nameta. Sledi da je siva ekonomija Srbije najveća u Evropi.

Drugi deo odgovora na pitanje o padu nezaposlenosti je u revnosti Nacionalne službe za zapošljavanje koja momentalno na šest meseci obriše sa evidencije one koji se ne jave svojim savetnicima ili na šalter propisanog datuma. Da li se smanjuje nezaposlenost tako što ljudi ne vide svrhu javljanja?

Od NSZ, osim rutinske overe papirologije na svaka tri meseca i zakazivanja novog termina za viđenje, najveći broj ljudi ne može očekivati ništa. Savetnici nemaju veze sa poslodavcima. Autor je lično čuo u filijali NSZ u Pančevu da je od početka godine tamo zaposleno novih 12 ljudi. Ili je služba tu da partijskim direktorima obezbeđuje volontere? Kao i svi delovi anahronog sistema, tako i ovaj, osim za sebe i partije čiji je instrument, ni za koga drugog nije dobar.

Svojevrsno ''traganje'' za odgovorima došlo je otuda što postoji bazično nepoverenje u sistem koji nas je toliko puta izneverio. U sistem koji, dokazano, ne preza ni od čega, ni od kakvih zloupotreba, kako bi očuvao interese političke elite. Neka nam neko odgovori gde se zaposlilo 52.000 ljudi, a da nije u javnom sektoru, čime bi se prekršio zakon koji je država donela, a prema kome je zabranjeno zapošljavanje u javnom sektoru do 31. decembra 2015. ili da to nije puka posledica činjenice da ljudi ne vide više svrhu bizarnih odlazaka u Nacionalnu službu za zapošljavanje koja svoju funkciju ne izvršava, pritom nikome ne polažući račune za svoj nerad? 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner