Fond za humanitarno pravo predstavio prvi tom „Kosovske knjige pamćenja“

BEOGRAD - Fond za humanitarno pravo predstavio je danas u Beogradu prvi tom "Kosovske knjige pamćenja" u kojoj su navedena imena i okolnosti u kojima je tokom sukoba na Kosovu 1998. godine stradalo ukupno 2.046 ljudi.

Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, tokom 1998. godine na Kosovu je nastradalo ukupno 2.046 žrtava, među kojima je bilo 1.705 Albanaca, 280 Srba, kao i 61 osoba iz zajednica Roma, Bošnjaka, Crnogoraca, Aškalija, ili drugih. Najviše žrtava stradalo je u ratnim zločinima u kojima je ubijeno 1.018 albanskih civila, 129 Srba i 44 civila iz drugih nacionalnih zajednica. Stradalo je 682 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova i 168 pripadnika tadašnje Vojske Jugoslavije i srpske policije.

Podaci do kojih je stigao Fond za humanitarno pravo pokazuju da je najviše albanskih civila ubijeno dok su bežali iz svojih kuća ili u šumama gde su se sakrivali. Od 910 ubijenih, 159 je stradalo u masovnim zločinima. Sudbina još 108 albanskih civila nije razjašnjena.

Oslobodilačka vojska Kosova tokom 1998. godine ubila je 110 Srba, Roma i pripadnika drugih - nealbanskih etničkih grupa. Reč je o civilima, a sudbina njih 63 još nije razjašnjena. Najviše je stradalih Srba iz Orahovca, Retimlja, Opteruše, kao i radnika u kopu Belaćevac.

Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić navela je da "Kosovska knjiga pamćenja" ima za cilj da navođenjem proverenih činjenica i tačnih imena žrtava spreči sve "manipulacije, minimiziranja ili preuveličavanja".

"Podaci mogu da budu od koristi i tužilaštvu prilikom procesuiranja ratnih zločina", kazala je Kandić.

Ona je istakla i da je cilj danas predstavljenog izdanja da "se prekine sa balkanskom praksom bezimenih žrtava".

Prema njenim rečima, na različitim stranama postoje spiskovi žrtava, ali ne i podaci o događajima, dok "Kosovska knjiga pamćenja" nudi proverene i dokazive zapise o okolnostima pod kojima su se zločini dešavali.

Norveški ambasador u Beogradu Nils Ragnar Kamsvag poručio je da njegova zemlja podržava projekat Fonda za humanitarno pravo, ali i sve slične projekte u regionu.

"Dokumentovanje prošlosti veoma je bitno za dalja dešavanja u budućnosti, posebno u zemljama koje su se suočavale sa ratovima i međunacionalnim sukobima", kazao je Ragnar.

Direktor Fonda za humanitarno pravo u Prištini Bekim Blakaj istakao je da su tokom sukoba svi koji ostali bez članova porodice verovali da su njihovi bližnji živi i da će se u nekom trenutku vratiti.

"Ratni profiteri su to koristili, pa su porodicama žrtava i naplaćivali lažne informacije o tome gde se, navodno, nalaze članovi njihovih porodica", kazao je Blakaj.

Olgica Božanić, koja je tokom sukoba na Kosovu ostala bez 14 članova porodice, ukazala je da se ni danas, 13 godina kasnije, ne znaju tačne okolnosti u kojima su nastradali članovi njene porodice, a odgovorni za taj zločin i počinioci nisu privedeni pravdi.

"Očekujem da međunarodna zajednica na Kosovu izvrši pritisak da svi koji znaju istinu o kidnapovanjima i ubistvima na Kosovu, budu saslušani i da im budu izrečene pravedne oslobađajuće ili zatvorske presude" kazala je Božanić.

Danas je predstavljen prvi tom "Kosovske knjige pamćenja", a naredna izdanja obuhvatiće imena žrtava i okolnisti pod kojima su one stradale na Kosovu do 2000. godine.

(Beta)