Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Božić u „evropskoj Srbiji“
Komentar dana

Božić u „evropskoj Srbiji“

PDF Štampa El. pošta
Radomir Košanin   
subota, 11. januar 2014.

I ove godine su Srbi u Republici Srbiji sa „Datumom“ na okupiranom Kosovu i Metohiji i u najsrpskijoj Republici Srpskoj proslavili Božić po julijanskom kalendaru, ali i u konkordatskoj Crnoj Gori sa Srbima kao nacionalnom manjinom uprkos učešću od 30% u ukupnom stanovništvu i u „Lijepoj njihovoj“, gde Srbi sa oko 4% ne predstavljaju više remetilački faktor.

U pravoslavnim hramovima čitana je poruka patrijarha Srpske pravoslavne crkve gospodina Irineja sa pozivom na slogu, praštanje, mir i ljubav u porodici, sa prijateljima, komšijama i svim drugim ljudima, bez obzira na njihovu veroispovest i nacionalnu pripadnost. Posebno se osvrnuo na položaj našeg naroda na Kosovu i Metohiji i apelovao na vlasti u BJR Makedoniji da se na slobodu pusti arhiepiskop ohridski i mitropolit skopski Jovan, upozorio da Srbi u Hrvatskoj danas stradaju na samo zbog svog imena i jezika, već i pisma. Vlastima u Crnoj Gori uputio je molbu da zaustave pritisak nepriznate „Crnogorske pravoslavne crkve“, uz pitanje zašto se po istoj logici ne osnuje Crnogorska rimokatolička crkva?

Ako se pažljivije pročitaju sve ove poslanice, ispada da patrijarh srpski Irinej nije u toku sa istinama koje nam propovedaju članovi našeg političkog trijumvirata kako sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Makedonijom imamo najbolje moguće odnose, a sa „Republikom Kosovo“ (koju nam priznaju da je nikada neće priznati) zajednički koračamo ka članstvu u evroatlantskim integracijama. Na tom putu mogle bi nam se kao nezavisne „evropske regije“ pridružiti Vojvodina, Sandžak i Vlaška nahija, dok bi „Republika Kosovo“ bila ojačana tzv. Preševskom dolinom.

Nosioci najviših državnih funkcija i lideri gotovo svih političkih stranaka u Srbiji čestitali su pravoslavnim vernicima Božić porukama o ljubavi i miru u svetu nalik onima koje izgovaraju kandidatkinje za izbor mis univerzum. Najpopularniji među njima je naglasio da Srbija želi sa Albancima mir, pregovore i razgovore, ali da nikada neće zaboraviti svoj narod na Kosovu i Metohiji. Verujemo da se ova briga odnosi i na Srbe u SAD, Australiji, Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj...

Posebno je interesantno osvrnuti se na to kako su ovaj najveći hrišćanski praznik pratili štampani i elektronski mediji u Srbiji. Sve dnevne novine (čije vlasnike još uvek ne znamo), sa izuzetkom „Politike“ i „Večernjih novosti“, objavile su poslanicu patrijarha Srpske pravoslavne crkve gospodina Irineja na latinici. To i nije nikakvo čudo ako se ima u vidu neadekvatan stav srpske vlade povodom silovanja ćirilice u Hrvatskoj (sa kojom imamo najbolje odnose).

Na svim televizijama sa tzv. nacionalnom frekvencijom smo gledali američke i britanske filmove sa božićnom tematikom. One su se tako najdirektnije uključile u akciju promene svesti kod Srba, naročito onih najmlađih. Sa svih ekrana su odjekivali stihovi pesme „We wish You a Merry Christmas (3 x) and a Happy New Year). „Naše“ televizijske kuće u svom programu nemaju takve sadržaje.

Nikome nije palo na pamet da za ovaj dan osmisli odgovarajuću priču i prenese ja na filmsku traku. Ako se za to ne dodeljuju sredstva iz budžeta ministarstva kulture i ne dobijaju donacije zapadnih ambasada i fondacija, možda bi se mogli, ukoliko se to ne kosi sa „evropskim vrednostima“, emitovati filmovi ruskih autora. Ispravite me ako grešim, ali se ja iz mojih srednjoškolskih dana sećam jedino komada „Naš Božić“ Bore Stankovića. Ono sa televizijama sa nacionalnim frekvencijama je posebno čudno ako se ima u vidu da ih nisu dodeljivale nacije već Radiodifuzna agencija kao državni organ, pa bi im više odgovarao naziv državne. Karakterističan je izveštaj novinara TV B 92 povodom paljenja badnjaka ispred Hrama Svetog Save u kome kaže da je ovom događaju prisustvovalo desetak građana, bez obzira na to što snimak na RTS pokazuje da ih je bilo barem nekoliko stotina.

Ako mislite da sam preterao i podlegao teorijama zavere, sačekajmo i pogledajmo kako će „naši“ štampani i elektronski mediji propratiti dan posvećen Svetom Trifunu. Pardon, htedoh reći Svetom Valentinu.