Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Jato ptica torpedovalo južnokorejski brod
Komentar dana

Jato ptica torpedovalo južnokorejski brod

PDF Štampa El. pošta
Strahinja Bogdanović   
ponedeljak, 29. mart 2010.
Južnokorejski patrolni brod sa 104 člana posade potonuo je u petak 26. marta u vodama Žutog mora u blizini pomorske granice sa Severnom Korejom. Da ovu nesreću okružuje veo misterije potvrđuje i medijska konfuzija koja je pratila potonuće ovog broda. Naime, još uvek nisu poznati pravi razlozi usled kojih je ovaj brod potonuo, mada su se u južnokorejskim i svetskim medijima pojavile najrazličitije glasine. 

Od 104 člana posade do sada je pronađeno 58 mornara dok se ostali vode kao nestali. U Južnoj Koreji je najpre nastalo opšte stanje uzbune jer se u početku smatralo da je patrolni brod pogođen severnokorejskim projektilom i to najverovatnije torpedom koji je prouzrokovao eksploziju zadnjeg dela broda.

Južnokorejska mornarica je navela da je “brod počeo da tone posle eksplozije u njegovom zadnjem delu” [1] Južnokorejska mornarica je osim toga navela kako pravi uzrok incidenta još uvek nije poznat.

Južnokorejska novinska agencija “Jonhap” koja se očigledno pozvala na svoje izvore u južnokorejskoj mornarici, uzburkala je strasti nakon što je izjavila da je posle navodne eksplozije brod ispalio jedan projektil u pravcu severa ka neidentifikovanom plovilu, što potvrđuje sumnju da je brod bio napadnut.

Međutim, kasnije se detaljnim pregledom satelitskih snimaka navodno ustanovilo da se u blizini južnokorejskog broda nije nalazilo ni jedno severnokorejsko plovilo. Osim toga, južnokorejska mornarica je kasnije izjavila kako se zapravo radilo o grešci radarskih tehničara koji su odraz od jata ptica zamenili sa odrazom severnokorejskog broda. 

Sva ova konfuzija oko potapanja južnokorejskog patrolonog broda jasno upućuje na zataškavanje osim ukoliko jato ptica nije svoj ubojiti arsenal dopunilo protivbrodskim projektilima.

Naravno, ovo je samo jedan u nizu brojnih pograničnih incidenata koji su se proteklih decenija dogodili bilo u blizini kopnene ili pomorske linije razgraničenja između dve Koreje koje zvanično još uvek nisu okončale krvavi sukob koji je odneo gotovo dva miliona života.

U svetlu poslednjih pretnji koje dolaze sa severa a naročito ukoliko uzmemo u obzir nuklearni potencijal sa kojim raspolaže Severna Koreja ovakvo zataškavanje je sasvim prirodno. Južnoj Koreji a naročito Amerikancima, koji u njoj imaju stacioniranih preko 28.000 hiljada vojnika nikako ne bi odgovarao otvoreni sukob sa komunističkim severom. Zato ćemo i u slučaju budućih sukoba i bliskih susreta svakako imati prilike da vidimo i čujemo razna egzotična obrazloženja za svaki eventualni gubitak u ljudstvu ili u vojnoj tehnici.