Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Tihi rat na Bliskom istoku
Komentar dana

Tihi rat na Bliskom istoku

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
petak, 03. decembar 2010.
U ponedeljak 29. novembra u Teheranu u eksploziji dve bombe koje su bile podmetnute pod automobile poginuo je profesor nuklearne fizike Madžid Šahrijari dok je Ferejdoun Abasi, po profesiji takođe nuklearni fizičar teško ranjen. U dvema eksplozijama teško su povređene i supruge pomenutih naučnika.

Iranski ministar unutrašnjih poslova, Mustafa Mohamad Nadžar, sasvim prirodno optužio je izraelsku i američku obaveštajnu službu, Mosad i CIA da stoje iza napada na iranske naučnike, “ovaj očajnički akt pokazuje njihovu slabost i inferiornost njihove situacije”.[1]

Rat protiv Irana koji bi podrazumevao “preventivni” vazdušni napad na iranska nuklearna postrojenja kao što je to bio slučaj sa Iračkim reaktorom Ozirak koji je teško oštećen u operaciji “Opera“.

Zanimljivo je da se ovaj napad dogodio gotovo istovremeno sa objavljivanjem dokumenata na sajtu Vikiliksa koji su obelodanili da američki saveznici na Bliskom istoku, u tom pogledu prednjači Saudijska Arabija odnosno kralj Abdulah, zahtevaju pojačanje vojnog pritiska na Iran i da u krajnjem slučaju ne bi trebalo isključiti ni vojnu intervenciju. Naime, u izveštaju sa sastanka američkog generala Petreusa i Saudijskog ambasadora u Vašingtonu stoji da je kralj Abdulah hteo da Bela kuća “otkine glavu zmiji” pre nego što Iran napravi nuklearno oružje i ugrozi susede. Međutim, Abdulah u tome nije bio usamljen jer ga je podržavao vladar Bahreina koji je upozorio da je “opasnost od nastavljanja iranskog nuklearnog programa veća od opasnosti koja nam preti ukoliko pokušamo da ga zaustavimo, dok je prestolonaslednik Abu Dabija rekao da je ubeđen “ da će nas tiranin Mahmud Ahmadinedžad gurnuti u rat”.[2]

Naravno, Americi kao ni njenom glavnom savezniku u regionu Izraelu, koji želi da očuva monopol na posedovanje nuklearnog oružja pri čemu uporno izbegava sve međunarodne kontrole, sigurno ne odgovara Iran kao zemlja koja bi eventualno posedovala nuklearni program, makar on bio, kako to vlast u Teheranu uporno insistira, namenjen isključivo za miroljubive svrhe.

Međutim, u svemu ovome postoji jedna velika poteškoća a to je otvoreni rat protiv Irana koji bi podrazumevao “preventivni” vazdušni napad na iranska nuklearna postrojenja kao što je to bio slučaj sa Iračkim reaktorom Ozirak koji je teško oštećen u operaciji “Opera“, izraelskog ratnog vazduhoplovstva 1981. god. Situacija sa Iranom je drugačija i Iran predstavlja respektabilnu konvencionalnu vojnu silu tako da bi takav napad bilo jako teško organizovati a naročito sprovesti u ovom trenutku. Osim toga, zanimljivo je da uprkos tome što Rusija nije isporučila najsavremeniji PVO sistem tipa “S-300” Iranu, pomenuta zemlja je preko Severne Koreje nabavila raketni balistički sistem velikog dometa koji je proizveden po ugledu na ruske sisteme slične namene. Američka tajna služba tvrdi da je Teheranu isporučeno 19 najsavremenijih raketa.

U tom svetlu i ne čudi činjenica da je američka komanda u Izraelu razmestila radarski sistem za blagovremeno upozorenje koji je takođe razmešten i u Japanu usled mogućih raketnih napada Severne Koreje.[3] Sve ovo dakle potvrđuje tezu da je Iran ipak u stanju da nanese ozbiljne gubitke vazdušnim snagama SAD i Izraela koje bi eventualno iz vazduha pokušale da uspore razvoj iranskog nuklearnog programa, ali ništa zato jer nedavno podmetnete bombe i ubistvo iranskog naučnika potvrđuje da “tihi rat” protiv Irana može biti mnogo isplativiji i efikasniji kada je u pitanju zaustavljanje razvoja nuklearnog programa.

Nedavne eksplozije u Teheranu samo potvrđuju rad američkih i zraelskih obaveštajnih službi koje nastoje da takvim akcijama destabilizuju Iransko društvo.

Naravno, nedavne eksplozije u Teheranu samo potvrđuju rad američkih i zraelskih obaveštajnih službi koje nastoje da takvim akcijama destabilizuju Iransko društvo i uspore razvoj nuklearnog programa. Takve specijalne operacije uključuju različita sredstva i metode.[4] Teško je zamisliti da bi se određena frakcija unutar raslojenog i kompleksnog iranskog društva okrenula protiv svojih vodećih nuklearnih stručnjaka.

Dakle, sasvim je jasan odgovor na pitanje da li su nedavne eksplozije u Teheranu posledica unutrašnjih sukoba u Iranu ili predstavljaju poduhvat obaveštajnih službi zemalja koje trenutno vode nekonvencionalni rat protiv Irana je im u interesu nije otvoreni sukob sa tom zemljom koji bi mogao da ima nesagledive posledice.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner