Početna strana > Debate > Kuda ide Srbija > Da li je Srbiji potreban naučni „čardak ni na nebu ni na zemlji“ od 65 miliona evra?
Kuda ide Srbija

Da li je Srbiji potreban naučni „čardak ni na nebu ni na zemlji“ od 65 miliona evra?

PDF Štampa El. pošta
Vojislav M. Stanojčić   
ponedeljak, 23. decembar 2013.

Evropska unija ima pravila i propise kojih se, razumljivo, njene članice moraju pridržavati. Nedoumica, međutim, nastaje kad ta organizacija, od koje je naša zemlja udaljena ko zna koliko godina, zahteva da se i Srbija prema njenim zahtevima odnosi kao, recimo, Slovačka ili Portugal. Upravo ovih dana stiže iz Brisela upozorenje kako ugovor za “Južni tok”, koji Srbija želi da potpiše, nije u skladu sa interesima Unije, te bi, ako do toga dođe, posledice bile odlaganje pregovora o pridruživanju naše zemlje Evropskoj uniji. Iako je Bugarska već potpisala taj ugovor pod istim uslovima, EU na nju kao državu članicu više ne može da utiče (!), ali zato može da ucenjuje Srbiju pregovorima o pridruživanju.

Uporedo sa pričom o “Južnom toku”, mediji pišu da se na Novom Beogradu uveliko priprema izgradnja Centra za promociju nauke. Planovi su završeni, teren poravnat, a radovi počinju na proleće. U Evropskoj uniji, kažu obavešteni, njene članice već imaju takve centre, a kako smo mi na putu ka pridruživanju toj organizaciji, neophodno je da preuzmemo i obavezu o podsticanju nauke, koja je deo 25. poglavlja budućih pregovora sa EU. Istina, nije sasvim izvesno da ćemo, ukoliko i podstaknemo nauku na način kako to zahteva EU, biti i primljeni u tu organizaciju. Sem tog 25. poglavlja, ima ih još podosta, a u svakom od njih mnogo pitanja i potpitanja. Na sve njih se mora odgovariti na zadovoljavajući način, te će “propitivanje”, nema sumnje, potrajati. Koliko? To bi teško pogodili i svi naši vidovnjaci i vidovnjakinje, zajedno.

Možda bi u ovom slučaju vredelo angažovati Egipćanku DŽoju Adžad, koja je uspešno predvidela da će krajem ove godine pasti sneg u Egiptu, a i da će biti svrgnuti sa vlasti Hosni Mubarak i Mohamed Morsi. A sve to samo pomoću brojki! Ona nam je, izgleda, jedina nada da saznamo da li ćemo uopšte i kada stići u Evropu.

Umereni srpski pesimisti uvereni su da je naš ulazak u EU na veoma, veoma dugačkom štapu, dok oni koji u svemu vide samo crnu boju uzvikuju u stihu: “Na kukovo leto, desiće se to”. Na drugoj je strani, razumljivo, vlast, kojoj, po definiciji, i priliči da bodri svoje građane čak i kad sve izgleda beznadežno. Ona ne prestaje da peva ode Briselu, koji je tu, odmah iza ugla, te ćemo se i mi, uz 28 srećnih zemalja članica , uskoro naći u tom gradu iz bajke o Evropskoj uniji.

Prethodna vlada uporno je ispirala mozak građana Srbije pričom o Evropi koja nema alternativu. Nekadašnja opozicija, a sadašnja vlast (u kojoj su ponovo neuništivi SPS i SDA), prepoznavala je u takvoj politici izdaju interesa Srbije i ukazivala biračima na teške posledice do koje će ona dovesti. Na tome su, po svemu sudeći, stekli poverenje većine građana i pobedili na izborima 2012. Međutim, sada su se i sami, ne tražeći drugo rešenje, potpuno posvetili putu ka Evropskoj uniji, koji, eto, više ne vodi u izdaju interesa Srbije i propast zemlje, već u napredak i blagostanje.

Vlast je zaključila da bi u procesu ka pridruživanju Evropskoj uniji bilo korisno da već sada, počnemo izgradnju CPN-a, nazvanog Čardak ni na nebu ni na zemlji, koji će nas stajati samo 65 miliona evra. I dok neki naši naučnici smatraju da je izgradnja ovog centra nepotrebno rasipanje novca, direktorka te ustanove tvrdi da 93 odsto građana želi ovakav moderan objekat. Kad li je samo pre i kako izračunala taj postotak?

Ako ćemo pravo, jeste da „nema pas za šta da nas uhvati“, ali zar takva sitnica sme da bude prepreka na našem evropskom putu? Razume se da ne sme, a ne treba ni sumnjati da će naši briselski prijatelji i mnogobrojni savetnici našeg vicepremijera pohitati da nas umire i ohrabre možda baš ovim rečima: “Trenutno nemate novca? Ne budite smešni, bar se to na današnje vreme sasvim lako rešava! Toliko je banaka u svetu koje će vam rado odobriti kredit za izgradnju čega god hoćete, pa, razume se, i neophodnog Centra za promociju nauke. Samo pošaljite zahtev”. “Ali šta ćemo ako kasnije nešto zapne, pa ne budemo mogli da otplaćujemo rate na vreme?”. "Ni to nije nerešiv problem. Banka može da vam reprogramira dug, zatražićete novi zajam, uvek ima rešenja...”

Šema je savršeno jasna i potpuno uhodana u osirotelim državama i državicama širom sveta.

A pošto galija više nema, to čak ni oni Srbi iz grupe najvećih pesimista ne treba da strahuju od toga da će njihova deca, unuci i praunuci završiti kao veslači u okovima. Svetske banke iznaći će druge načine da dođu do svoga novca i kamate.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner