Početna strana > Prenosimo > Albanski region na jugu Srbije je uvod u sukobe
Prenosimo

Albanski region na jugu Srbije je uvod u sukobe

PDF Štampa El. pošta
Radoslav Gaćinović   
ponedeljak, 03. avgust 2009.

(Politika, 03.08.2009.)

Eventualno izdvajanje opština s većinskim albanskim življem na jugu Srbije u zaseban region imalo bi nesagledive posledice po dalju razgradnju Srbije, smatra profesor Radoslav Gaćinović, naučni savetnik u Institutu za političke studije u Beogradu. Gaćinović za „Politiku” tvrdi da će, ukoliko se već danas ne preduzmu konkretne protivterorističke mere, već sutra Amerika i Evropska unija imati velikih problema sa albanskim terorizmom.

Kako komentarišete zahteve vlasti Bujanovca, Preševa i Medveđe za povlačenje Žandarmerije, kao i izdvajanje ove tri opštine u region Preševske doline u sklopu najavljene regionalizacije Srbije?

Njihova ideja je demilitarizacija jugoistoka Srbije kako bi se u međuvremenu u ruralnoj sredini formirale terorističke grupe. Politički cilj im je da jugoistok Srbije dobije status pokrajine, pa je i to alarm srpskom parlamentu da se predloženi proces regionalizacije Srbije još jednom s političko-pravnog aspekta dubinski analizira pre donošenja zakona o regionalizaciji. Scenario dalje razgradnje Srbije bi drastično narušio bezbednost regiona i bio bi uvod u velike sukobe. Dakle, jugoistok Srbije je veoma nestabilno područje i zato snage bezbednosti Srbije moraju tamo biti prisutne u meri u kojoj mogu uspešno da izvršavaju svaki zadatak zaštite Srbije i njenih građana.

Da li je teritorija KiM preuzela ulogu Bosne i Hercegovine kao operativnog centra terorističkih aktivnosti uz samu granicu Evropske unije?

Terorizam obično mutira kao opasan virus, nikad se ne zna kako će se teroristi s Kosmeta ponašati sutra i koje će zemlje biti njihova naredna meta. Proglašavanjem nezavisnosti Kosova, uz svestranu podršku Amerike i 22 zemlje Evropske unije, islamističke terorističke organizacije su dodatno ohrabrene i verovatno će KiM biti u budućnosti njihova najznačajnija destinacija u regionu, a samim tim i velika pretnja bezbednosti Evrope.

S druge strane, ne treba zaboraviti da je samo Saudijska Arabija u poslednjoj deceniji 20. veka u islamizaciju BiH uložila više od milijardu i trista miliona dolara. Bosna je za njih vrlo važno područje.

Šta nam govori nedavno hapšenje grupe terorista u SAD, među kojima i jednog kosovskog Albanca? Ima li opasnosti od terorističkih napada na Kosovu?

Hapšenje u SAD je još jedan dokaz da terorizam ne bira granice, da se teroristi ne plaše nikoga, ni velikih ni malih država. Na Kosovu i Metohiji se u kontinuitetu sprovodi albanoteror, čija je ideologija albanizam, a forma, odnosno način sprovođenja te ideologije, jeste savremeni terorizam. Moja je procena da će već koliko sutra Amerika i EU imati velikih problema sa albanskim terorizmom ako već danas ne preduzmu konkretne protivterorističke mere.

Vlasti Kosova kažu da je Kosovo partner SAD u globalnoj borbi protiv terorizma, a pre dve nedelje sva ovlašćenja jedinice Euleks policije za borbu protiv terorizma prenete su na kosovsku policiju. Ima li civilno društvo na Kosovu kapacitet da se odupre radikalnim islamističkim organizacijama i pojedincima koji pridobijaju ljude?

Međunarodne snage bezbednosti na KiM snose veliku odgovornost zbog neskrivenog tolerisanja nasilja nad nealbanskim stanovništvom u proteklom periodu, a ovim prebacivanjem ovlašćenja na bivše pripadnike OVK i ANA to potvrđuju i u praksi. Smatram da civilno društvo na KiM nema nikakvu šansu da stavi pod kontrolu kriminalne fisove i terorističke organizacije za jedan duži period. Tamošnja vlast objektivno nije u stanju da napravi od teritorije KiM u pravno-političkom smislu državu. Sadašnjim političkim liderima s KiM odgovara protektorat EU i okupacija NATO-a jer ih to trenutno održava na vlasti i omogućava „lov u mutnom”.

Da li su proglašenjem nezavisnosti Kosova zadovoljeni apetiti velikoalbanske politike na Balkanu?

Očigledno je da se Albanci neće zadovoljiti secesijom KiM od Srbije, oni će po mom mišljenju u prvoj fazi ispoljiti sve vrste aktivnosti u cilju stvaranja „velikog Kosova” od delova Makedonije, Crne Gore i jugoistočne Srbije, a posle toga bi najverovatnije gradili neki savez sa Albanijom. To bi bila teritorija od blizu 50.000 kvadratnih kilometara na kojoj bi živelo 6-6,5 miliona Albanaca. Stvaranje takve albanske države dovelo bi najverovatnije do otvorenog sukoba sa Srbijom ili Grčkom, što bi neminovno vodilo ka trećem balkanskom ratu.

(Razgovor vodio Marko Albunović)