Početna strana > Prenosimo > Da li su SAD "pomogle" Šešelju da dobije rak?
Prenosimo

Da li su SAD "pomogle" Šešelju da dobije rak?

PDF Štampa El. pošta
Marina Raguš   
sreda, 25. decembar 2013.

(Svedok)

Vječeslav Tetetkin, poslanik Državne dume Ruske Federacije i šef društvenog komiteta za odbranu Vojislava Šešelja:

“Rak i hitna operacija Šešelja me podseća na slučajeve sa političkim liderima zemalja Latinske Amerike koji su odjednom, jedan za drugim,počeli da oboljevaju (i umiru) od raka“

Izgovor da se Šešelj razboleo od raka vrlo je povoljna da se on, grubo govoreći, ubije. Pošto sudije do sada nisu u stanju da ga osude, one su izradile plan da ga se jednostavno otarase. U tom pogledu imaju dve alternative: ili da ga oslobode, ili da ga ne oslobode. Ali mogu da ga oslobode samo u slučaju ako on umre u zatvoru. Bojim se da poslenici Tribunala vode stvar ka drugom, žalosnom kraju,“ izričit je poslanik Državne Dume

Zaista dramatična iuznemirujuća vest koja je došla iz Haga, da je lider srpskih radikala hitno upućen na operaciju debelog creva i da postoje indicije da je reč o kancerogenom oboljenju potresla je (makar slobodarski deo) svetsku javnost, ali ne i – srpsku, a pogotovo one koji su na vlasti. S časnim izuzetkom Rasima Ljajića koji je događanja oko Šešelja nazvao – skandaloznim...

Prvi su se oglasili Rusi koji godinama (jedini) kroz Savet bezbednosti (Vitalij Čurkin) kao i kroz druge međunarodne institucije i forume apeluju na kvalifikovanu javnost da u Tribunalu u Hagu postoji pritvorenik koji je već jedanaest (!) godina u pritvorskoj jedinici!

Samo ta činjenica dovoljan je argument da se dokaže politička priroda udarne pesnice novog svetskog poretka-MKSJ.

On presuđuje po pravilima najjačih zemalja zapadne hemisfere, a ne prema pravu davno ustoličenom da očuva međunarodni poredak na okupu.

Tako je i opasan politički protivnik zapadne imperijalne „elite“ dr Vojislav Šešelj političkom odlukom prozapadne (petooktobarske) srpske političke „elite“ u stvari prognan iz Srbije u Hag.

„To što se Šešelj nalazi u zatvoru već jedanaest godina, to je već sama po sebi sramna činjenica. Ništa osim negodovanja sva njegova dejstva ne mogu da izazovu. A aktualni slučaj sa Šešeljom me podseća na slučajeve sa političkim liderima zemalja Latinske Amerike koji su odjednom jedan za drugim počeli da oboljevaju od raka. U svakom slučaju, na južnoameričkom kontinentu rasprostranjena je sumnja da je smrt Uga Čavesa od raka vezana za neka spoljna dejstva. Tako da, ako se polazi od iskustva venecuelanskog predsednika, imam osećaj da kada nisu postigli potpuno potkopavanje Šešeljevog zdravlja, sa njim su izveli neke manipuacije koje su dovele do onkološkog oboljenja,“ insistira Vječeslav Tetetkin, ruski poslanik državne Dume i šef društvenog komiteta za odbranu dr Šešelja u intervjuu za Glas Rusije[1].

Ja ću preduzimati sve kako bih posetio Šešelja u zatvoru i lično saznao u kom stanju se on nalazi, shvatio šta treba da se učini da se ne dopusti žalostan kraj,“ zaključio je Tetetkin

Nema osobe koja je pratila tok suđenja lideru srpskih radikala, a da nije zaključila da je Vojislav Šešelj maestralno demontirao ne samo svedoke tužilaštva već i postavku samog Tribunala u Hagu.

Pokazao je sve procesne nedostatke klasičnog političkog procesa; kadrovsku sliku veća i tužilaštva koja je najblaže rečeno prava travestija.

Konačno, s lakoćom je prekaljeni zatočenik savesti pokazao pozadinu pozornice na kojoj se odigravao pravi kafkijanski proces.

Optuženi Jozef K. bio je dr Šešelj (podjednako kao i svi presuđeni lideri srpske političke, vojne i policijske scene) pravi egzekutori bili su „jastrebovi“ zapadnih obaveštajnih službi.

Zvuči pretenciozno?

Dobro.

Hajde da se prisetimo, tek, nekih navoda Florens Arman, nekadašnje portparolke Tribunala u Hagu. U knjizi „Mir i kazna“, Artmanova je navela:

1) Kako od samog osnivanja Tribunala američka i britanska obaveštajna služba utiču na rad tužilaštva: „Dvadesetdva funkcionera Pentagona i CIA sa čitavom opremom stigla (je) u tužilaštvo da mu pomognu. Vojni analitičari, pravnici, u stvari, obaveštajci, obavljali su strateške poslove u Tribunalu sve vreme služeći svojim vladama...“

2) Izjavu DŽejmi Šeja, nekadašnjeg portparola NATO:

„ Budite uvereni da smo mi (NATO) i Tribunal jedno...“ i „siguran sam da će Luis Arbur (nekadašnji glavni tužilac Tribunala) optužiti samo osobe jugoslovenske nacionalnosti, nikog drugog“.

Šej je ovo izjavio povodom zločina nad Srbima na KiM.

3) Da je za potrebe tužilaštva formiran i specijalni „vojno-analitički tim-MAT.

„Amerikanci i Britanci su pohrlili da obezbede ovo visokokvalifikovano osoblje koje im omogućuje da iz daljine kontrolišu strategije krivičnog gonjenja. Proizašli iz najboljih obaveštajnih službi i ostavši lojalni prema svojoj vladi, vojni analitičari su bez sumnje bili među najsposobnijim članovima Tribunala“;

4) Da je tužilac u predmetu protiv Slobodana Miloševića, DŽefri Najs dugogodišnji agent britanske tajne službe MI6, Bil Stabner, glavni savetnik nekadašnjeg glavnog tužioca Ričarda Goldstona, agent vojne obaveštajne službe SAD, konačno,

5) Da je tajna operacija NATO-a, koja je dovela do likvidacije više Srba optuženih od Haškog tribunala, nosila naziv „Ćilibarska zvezda“[2].

Sve ovo je napisala nekadašnja portparolka haškog Tribunala, Florans Artman i nikom ništa!

Nije bilo nikakve zvanične istrage povodom navoda nekoga ko je radio za Tribunal, nije bilo nikakve zvanične reakcije, recimo Srbije, a trebalo je.

To što se Šešelj nalazi u zatvoru već jedanaest godina, to je već sama po sebi sramna činjenica. A aktualni slučaj me podseća na slučajeve sa političkim liderima zemalja Latinske Amerike koji su odjednom jedan za drugim počeli da oboljevaju od raka

Makar zbog toga što su u Hagu državljani Srbije-nevini dok se ne dokaže suprotno.

Sama knjiga ne samo da predstavlja indicije u političku prirodu Tribunala, već i da pretpostavimo da je došlo do istrage jedna od svedoka bila bi Artmanova inače i savetnik Karle del Ponte (nekadašnjeg glavnog tužioca u Tribunalu).

Svedocima podjednakog ranga u iznošenju dokaza i višeg možemo dodati sudije (Harhof) koje su tvrdile da je na njih vršen pritisak, tužioce (Karlu del Ponte) koji su, takođe, potvrđivali politički pritisak na rad Tribunala!

Da li je potrebno dalje navoditi, kako bi (p)ojačali tvrdnje s početka teksta?

„Uz to Šešelj, braneći svoja prava u Tribunalu, pribegao je štrajku glađu, koji je i tako veoma potkopao njegovo zdravlje. On se već tada nalazio na samrti. Samo intervencija međunarodne zajednice, između ostalog i ruskih poslanika Državne dume, naterala je Haški tribunal da ispuni Šešeljeve uslove, zbog čega je on prekinuo štraj glađu,“ istakao je Tetetkin.

Za njega, kao i uostalom za sve one koji prate rad Tribunala u Hagu, s pozicija prava i pravde, istina je jednostavna koliko i sama težina poražavajućih činjenica.

Kada Hag ne može da presudi, savremene tehnike tihe likvidacije pritvorenika stupaju na scenu:

„Kod mene već ne izaziva nikakve sumnje kvalifikacija haških lekara. Ovaj slučaj ima pre ne medicinski, već politički karakter. Kada su ruski lekari pregledali Miloševića u Tribunalu, došli su do zaključka da je taktika njegovog lečenja pogrešna. Na primer, visok pritisak od kojeg je patio bivši predsednik Jugoslavije, pokušavali su da spuste, ali nikako ne i da uklone uzroke oboljenja. Tačnije, trudili su se samo da uklone simptome bolesti, a ne same izvore. Milošević je sam kategorički odbijao da legne u hašku bolnicu, sumnjajući da se neće odnositi prema njemu kao prema pacijentu, već kao političkom zatvoreniku, i da mogu da ga tamo jednostavno ubiju. I ovo negativno iskustvo sa Miloševićem pokazuje da nikakvo poverenje haška politička, i ja to podvlačim, medicina, ne izaziva.

Uz to Šešelj, braneći svoja prava u Tribunalu, pribegao je štrajku glađu, koji je i tako veoma potkopao njegovo zdravlje. On se već tada nalazio na samrti. Samo intervencija međunarodne zajednice, između ostalog i ruskih poslanika Državne dume, naterala je Haški tribunal da ispuni Šešeljeve uslove

Izgovor da se Šešelj razboleo od raka vrlo je povoljna da se on, grubo govoreći, ubije. Pošto sudije do sada nisu u stanju da ga osude, one su izradile plan da ga se jednostavno otarase. U tom pogledu imaju dve alternative: ili da ga oslobode, ili da ga ne oslobode. Ali mogu da ga oslobode samo u slučaju ako on umre u zatvoru. Bojim se da poslenici Tribunala vode stvar ka drugom, žalosnom kraju,“ izričit je poslanik Državne Dume.

Javnost u Srbiji treba da zna da lider srpskih radikala ipak nije prepušten samom sebi.

Prema najavi za Glas Rusije, Vječeslava Tetetkina Rusija sprema svoj odgovor. Sila koja je danas prepoznatljiva po žestokoj borbi za restauraciju korpusa međunarodno pravnih normi, slučaj dr Vojislava Šešelja dići će na najviši nivo kritike uzurpacije istog.

Pritvorenik koji se nalazi jedanaest godina u pritvorskoj jedinici; zatočenik savesti koji je štrajkom glađu borio jedno od osnovnih ljudskih prava-pravo na pravično suđenje; lider srpskih radikala koji je iz političkih razloga prognan u kazamat koji je (izgleda) odlučio da Šešelj, poput Miloševića ne dočeka presudu-dr Vojislav Šešelj nije prepušten sudbini koju su mu namenili korporativni „jastrebovi“.

Naprotiv!

Sudeći po rezignaciji poslanika Državne Dume, poslednji događaji u pritvorskoj jedinici haškog Tribunala biće i početak kraja još jednog „Gvantanama“ u Hagu:

„Ja ću preduzimati sve kako bih posetio Šešelja u zatvoru i lično saznao u kom stanju se on nalazi, shvatio šta treba da se učini da se ne dopusti žalostan kraj,“ zaključio je Tetetkin.

Za sve one koji su pomislili, eto kraja...moramo reći nismo baš sigurni čijeg!

Jer, kako vidimo u poslednje vreme sve što započne Rusija, ona to i završi.

Sportskom terminologijom rečeno: Tehničkim nokautima do željenog cilja.

A cilj u ovo slučaju je jasan-Šešelj mora biti živ!

Za početak....

KOMITET

Členami Rossiйskogo obщestvennogo komiteta v zaщitu Voislvva Šešelя яvlяюtsя:

Tetёkin V.N. - deputat GD

Baburin S.N. - d.ю.n., rektor Rossiйskogo gosudarstvennogo torgovo-эkonomičeskogo universiteta

Bolotova Ž.A. - narodnaя artistka Rossii

Burlяev N.P. - narodnый artist Rossii

Ganičev V.N. - predsedatelь Soюza pisateleй Rossii

Gusьkova E.Ю. - d.i.n., rukovoditelь Centra po izučeniю sovremennogo balkanskogo krizisa Instituta slavяnovedeniя RAN

Emelьяnov M.V. - deputat GD

Zatulin K.F. - direktor Instituta stran SNG

Ivašov L.G. - general-polkovnik

Kuznecov M.N. - d.ю.n., professor

Mezяev A.B. - k.ю.n., docent, zaveduющiй kafedroй meždunarodnogo prava Akademii upravleniя (Kazanь)

Miloševič Borislav - obщestvennый deяtelь

Natanson G.G. - režissёr teatra i kino

Pletnёva T.V. - deputat GD

Polьgueva E.Ю. - zamestitelь glavnogo redaktora gazetы «Sovetskaя Rossiя»

Prohanov A.A. - glavnый redaktor gazetы «Zavtra»

Rešetnikov L.P. - k.i.n., direktor Rossiйskogo instituta strategičeskih issledovaniй

Šumilina M.V. - d.m.n., Centr serdečno-sosudistoй hirurgii im. Bakuleva

Obrazcova M.G. - otvetstvennый sekretarь


[1] http://serbian.ruvr.ru/2013_12_12/SHesheljevu-bolest-planirao-Hashki-tribunal/

[2] B. Aleksić Kako CIA i MI6 kontrolišu Tribunal u Hagu, Fond strateške kulture

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner